Nove izjave američkog predsednika Donalda Trampa izazvale su snažne reakcije i ogorčenje među državama članicama NATO saveza širom Evrope. Povod je intervju koji je Tramp dao američkoj televiziji, u kojem je ponovo doveo u pitanje vrednost i pouzdanost NATO-a, tvrdeći da Sjedinjene Američke Države od tog saveza, kako je rekao, „nikada nisu imale stvarnu korist“.

Tramp je u razgovoru ponovio ranije tvrdnje da NATO ne bi stao u odbranu SAD ukoliko bi se našle u ozbiljnoj krizi. Govoreći o angažmanu savezničkih zemalja u Avganistanu, umanjio je njihov doprinos, navodeći da su pojedine države poslale trupe, ali da su se, kako je rekao, „držale podalje od prvih linija fronta“.

Prema njegovim rečima, Sjedinjene Države su decenijama bile izuzetno korektne prema Evropi i brojnim drugim državama, ali da, po njegovom mišljenju, taj odnos nije bio uzvraćen. Naglasio je da savez mora da funkcioniše kao „dvosmerna ulica“, čime je ponovo doveo u pitanje temeljne principe kolektivne bezbednosti.

Britanski mediji ocenjuju da je Tramp na ovaj način ponovo omalovažio američke saveznike, posebno u kontekstu rata u Avganistanu, gde su snage NATO-a, uz SAD, godinama vodile borbe protiv talibana. U tom sukobu, više od hiljadu vojnika koji nisu bili američki državljani izgubilo je život.

Američki predsednik je slične poruke uputio i tokom obraćanja na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu, gde je izjavio da SAD „nikada nisu ništa dobile od NATO-a“. Tom prilikom nije pomenuo činjenicu da je Član 5 NATO-a – prema kojem se napad na jednu članicu smatra napadom na sve – aktiviran samo jednom u istoriji, upravo nakon terorističkih napada na SAD 11. septembra 2001. godine, kada su saveznici poslali hiljade vojnika u Avganistan.

Tramp je dodatno podigao tenzije objavama na svojoj društvenoj mreži, gde je čak sugerisao da bi NATO trebalo „staviti na probu“ aktiviranjem Člana 5, kako bi se savez primorao da pomogne SAD u zaštiti njihove južne granice od ilegalnih migracija.

Podaci o gubicima u Avganistanu svedoče o ozbiljnosti angažmana saveznika. U dvadesetogodišnjem sukobu poginulo je ukupno 3.486 pripadnika NATO snaga, od čega je 2.461 bio iz SAD. Velika Britanija je izgubila 457 vojnika, dok je više od 2.000 britanskih vojnika i civila ranjeno. Kanada je, kao jedan od najbližih saveznika SAD, imala 165 poginulih, a njena misija u Avganistanu bila je najduža i najsmrtonosnija od Korejskog rata.

Posebno su burne reakcije izazvale Trampove izjave o Danskoj, koju je nazvao „nezahvalnom“ zbog američke zaštite u Drugom svetskom ratu. Ovakve reči dodatno su opteretile odnose, naročito imajući u vidu da je Danska u Avganistanu pretrpela najveći broj žrtava po glavi stanovnika među NATO državama, izuzev SAD.

Na Trampove izjave reagovao je i generalni sekretar NATO-a Mark Rute, koji je naglasio da su saveznici već dokazali spremnost da brane SAD. Podsetio je da je u Avganistanu na svaka dva poginula Amerikanca stradao i jedan vojnik iz druge zemlje članice NATO-a, uključujući Holandiju, Dansku i druge evropske države.

Rute je poručio da ne postoji nikakva sumnja da bi saveznici stali uz SAD u slučaju napada, ističući da ga, kako je rekao, boli pomisao da američki predsednik veruje u suprotno.

Posebno oštre osude stigle su iz Velike Britanije, gde su Trampove izjave naišle na kritike gotovo celokupnog političkog spektra. Britanski poslanici i ratni veterani podsetili su na žrtve koje je njihova zemlja podnela, dok su neki otvoreno kritikovali Trampa zbog izbegavanja vojne službe tokom rata u Vijetnamu.

Bivši oficiri i političari istakli su da Trampove tvrdnje ne odgovaraju stvarnosti sa terena i da predstavljaju uvredu za porodice poginulih vojnika, ocenjujući da ovakva retorika ne predstavlja samo grešku, već ozbiljno narušavanje poverenja među saveznicima.