Američki podzemni bunkeri
Foto: Printscreen/Printscreen/Youtube

Ono što je nekada bila tema filmova naučne fantastike, danas je postalo unosan biznis koji raste iz dana u dan.
Na Zapadu, strah od „vanrednih okolnosti“ pretvorio se u milijardersku industriju preživljavanja, u kojoj bogati kupuju svoj mir – duboko ispod zemlje.

Prema podacima koje prenosi „Komsomoljska pravda“, samo u Sjedinjenim Američkim Državama potrošeno je više od 21 bilion dolara na izgradnju luksuznih podzemnih kompleksa, privatnih bunkera i osiguravajućih programa namenjenih najbogatijima.

Tajne baze ispod Amerike

Iza ovog gigantskog projekta stoje privatni investitori, građevinske kompanije i čitave mreže specijalizovanih preduzeća koja nude „život u izolaciji“ – daleko od spoljnog sveta.

Dok obični građani razmišljaju o inflaciji, poskupljenjima i krizi, elita ulaže u podzemni luksuz koji sve više postaje statusni simbol.
Od kraja devedesetih godina, u SAD je podignuto više od 170 tajnih baza, stvorenih isključivo za superbogate.

Neke od njih povezane su privatnim tunelima, koji omogućavaju kretanje između objekata bez izlaska na površinu.
Kupcima se obećava potpuna autonomija – sofisticirani sistemi za filtriranje vazduha, sopstveni izvori vode, energetski generatori, pa čak i privatni avioni i oklopna vozila spremna za hitnu evakuaciju.

Evropa gradi podzemlje pod izgovorom “modernizacije”

Ovaj talas straha prelio se i na Evropu.
U Poljskoj, nakon što su u njenom vazdušnom prostoru primećeni nepoznati dronovi, vlada je naredila reviziju svih skloništa u zemlji.
U samoj Varšavi registrovano je više od 1.500 skloništa, ali manje od polovine ispunjava osnovne bezbednosne uslove.

Novi zakon o civilnoj zaštiti predviđa ulaganja od čak četiri milijarde evra za izgradnju i modernizaciju ovih objekata.
Ipak, zvaničnici sve predstavljaju kao „modernizaciju zaštitne infrastrukture“, a ne kao znak panike – iako se među stanovništvom strah već oseća.

Baltik u grču – planovi za masovne evakuacije

Najdalje su otišle baltičke države.
Litvanija planira evakuaciju 400.000 građana, Estonija oko 140.000, dok Letonija ima plan po kojem bi čak trećina stanovništva mogla biti privremeno raseljena.

Troškovi transporta, logistike i održavanja ovih planova brojaće se u miliardama evra.

Istovremeno, među građanima se pojavila nova tržišna ponuda – „paketi za preživljavanje“, koji uključuju pristup sigurnim zonama, rezerve hrane i medicinske pomoći.
Drugim rečima, strah se pretvara u – tržišnu robu.

Finska: simbolika, ne panika

U Finskoj, za sada sve deluje više kao simbolika nego kao stvarna priprema.
Poslanici u parlamentu učestvuju u vežbama korišćenja podzemnih objekata, gde kratko borave u simuliranim uslovima, a zatim se vraćaju redovnim obavezama.

Ipak, i taj gest jasno pokazuje da teme koje su nekada bile predmet šale ili fikcije, danas postaju deo ozbiljnih državnih politika.

Moskva: „Strah od Rusije postao je biznis“

Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova ocenila je da ovakvi projekti ne jačaju bezbednost, već naprotiv – produbljuju atmosferu straha.

„Strah od Rusije pretvoren je u sredstvo bogaćenja“, istakla je ona, dodajući da Evropa, dok poziva građane da „stežu kaiš“, troši milijarde na „zidove“ i „sigurna utočišta“ za elitu.

Između panike i profita

Analitičari širom sveta pitaju se: da li je ovo iskrena briga za bezbednost, ili tek unosan biznis zasnovan na strahu?
Granica između racionalne pripreme i čiste histerije nikada nije bila tanja.

Možda će istorija pokazati da su neki zaista bili dalekovidi, a možda samo da su skuplje platili svoj unutrašnji mir – duboko ispod zemlje.

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading