Crna rupa
Foto: Alo/Shutterstock

Zvuči kao scena iz naučno-fantastičnog filma, ali naučnici iz Masačusetsa upozoravaju da postoji zapanjujuće visok rizik da će crna rupa eksplodirati u narednih deset godina.

U novom istraživanju, stručnjaci tvrde da postoji 90% šanse da barem jedna crna rupa eksplodira do 2035. godine. Ako se to zaista dogodi, teleskopi u svemiru i na Zemlji mogli bi da zabeleže događaj – srećom, bez opasnosti po ljude.

„Ne tvrdimo da će se to sigurno desiti u ovom decenijumu, ali šansa da se dogodi je zaista visoka“, rekao je Michael Baker, docent fizike na Univerzitetu u Masačusetsu u Amherst-u i vodeći autor studije.

Crne rupe su izuzetno snažni gravitacioni izvori koji „usisavaju“ okolnu prašinu, gas, planete, pa čak i druge crne rupe. Opisuju ih kao „razorne čudovišta“ jer uništavaju zvezde koje im se približe i zarobljavaju svetlost. Naučnici od 18. veka znaju da crne rupe postoje i danas dobro razumemo njihov životni ciklus.

Stara i velika zvezda, kada ostane bez goriva, implodira u moćnoj supernovi i ostavlja za sobom prostor u vremenu i prostoru sa tolikom gravitacijom da ništa ne može da pobegne. Ove crne rupe su teške i stabilne, i obično se ne smatra da mogu eksplodirati.

Međutim, kako je legendarnI Stephen Hawking objasnio 1970-ih, postoji druga vrsta crne rupe – tzv. primordijalna crna rupa (PBH). Ona ne nastaje kolapsom zvezde, već u vrelim i gustim uslovima univerzuma odmah nakon Velikog praska.

PBH-ovi su mnogo manji i lakši od masivnih crnih rupa koje se nalaze u centrima većine galaksija, uključujući našu. Iako do sada niko nije direktno video eksploziju PBH-a, naučnici veruju da bi se to moglo promeniti uskoro.

Hawking je teoretisao da crne rupe polako emituju radijativne čestice kroz tzv. Hawkingovu radijaciju. Kako crne rupe gube masu, postaju sve toplije i brže emituju radijaciju sve dok ne eksplodiraju.

Generalno, što je crna rupa lakša, to je toplija i emituje više čestica – što znači da bi svaka otkrivena Hawkingova radijacija dolazila upravo od PBH-a.

Dugo se verovalo da PBH eksplodiraju na kraju svog života, ali samo jednom u 100.000 godina. Nova istraživanja sugerišu da se to sada može dešavati mnogo češće – svake decenije ili čak ranije.

Kada PBH eksplodira, možda nećemo moći da je vidimo golim okom, ali teleskopi u svemiru i na Zemlji bi mogli da zabeleže spektakularan prizor. Ekipa tvrdi da bi eksplozija oslobodila sve vrste fundamentalnih čestica, uključujući i one čije postojanje još nije dokazano.

Ovo bi moglo dati odgovore na neka od najstarijih pitanja čovečanstva – poput porekla svega što postoji. Njihovo istraživanje, objavljeno u časopisu Physical Review Letters, po prvi put detaljno opisuje „realnu šansu da sadašnje eksperimentale opreme zabeleže eksploziju PBH-a“.

Autori zaključuju da bi eksplozije PBH-a mogle revolucionarno promeniti fiziku i istoriju univerzuma, pružiti dokaze za Hawkingovu radijaciju i potvrditi prisustvo fundamentalnih čestica u prirodi.

Kako su naučnici došli do ovih zaključaka?

Tim iz UMass Amherst-a koristio je tzv. dark–QED model, koji je varijacija poznatog elektromagnetnog zakona, ali uključuje hipotetički „mračni elektron“. Stručnjaci su preispitali pretpostavke o električnom naelektrisanju crnih rupa – standardno se smatra da PBH nema električni naboj.

„Pokazujemo da ako PBH nastane sa malim mračnim električnim nabojem, model predviđa da će biti privremeno stabilizovan pre nego što konačno eksplodira“, rekao je Baker.

Kombinovanjem svih poznatih podataka, zaključili su da PBH eksplozije više nisu retke – umesto jednom u 100.000 godina, sada se mogu dešavati jednom u 10 godina.

(Dejli mejl)

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading