Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock/Foto: Shutterstock

Frančesk Marginedas sa Katalonskog instituta za ljudsku paleoekologiju i društvenu evoluciju (IPHES) u Taragoni, u Španiji, i njegove kolege proučavali su više od 600 kostiju i fragmenata sa 11 dobro očuvanih skeleta odraslih, adolescenata i dece. Oni su pronađeni u pećini El Mirador u planinama Atapuerka i datiraju iz kasnog neolita (pre oko 6.500 do 5.000 godina), piše Phys.org.

Rad je objavljen u časopisu Scientific Reports.

 

 

Mikroskopska analiza otkrila je znake kanibalizma na svim proučavanim kostima. Konkretno, istraživači su primetili tragove obrade mesa na 69 kostiju i tragove sečenja na nekoliko drugih, što ukazuje na to da su koža i mišići bili odstranjeni. Neke kosti su bile providne sa blago zaobljenim ivicama, što sugeriše da su bile kuvane. Dalji dokazi uključuju i to da su neke od većih kostiju bile polomljene, najverovatnije kako bi se došlo do koštane srži.

Prema rečima naučnika, kanibalizam se dogodio nakon smrti. Tela su bila odrana, a udovi odvojeni pre nego što su kuvani i pojedeni, verovatno tokom nekoliko dana.

Ali, zašto su naši drevni preci jeli jedni druge? Zbog nužde ili iz neke mračnije, jezivije potrebe? To se pitaju naučnici.

Teško je tumačiti drevni kanibalizam, jer je često teško utvrditi motive, a dokazi su obično oskudni ili dvosmisleni. Ipak, naučnici su isključili mogućnost da se radilo o preživljavanju zbog gladi, jer nije bilo znakova nestašice hrane u tom području u to vreme. Takođe smatraju da to nije bilo deo pogrebnih rituala ili drugih obreda, jer ništa slično nije pronađeno u okolini.

Veruje se da kosti iz ove studije pripadaju jednoj porodici ili proširenoj porodici, a istraživači smatraju da ih je u jednom događaju istrebila susedna grupa.

- Trenutni nalazi ukazuju na to da kanibalizam može biti povezan sa nasiljem među grupama tokom kasnih praistorijskih perioda - navode istraživači u svom radu.

Ovo je potkrepljeno dokazima o drugim neolitskim masakrima u Španiji, Francuskoj i Nemačkoj.

Pećina El Mirador, gde su pronađene kosti, prava je riznica arheoloških ostataka. Prethodna otkrića uključuju ceremonijalne lobanje i dokaze o kanibalizmu iz bronzanog doba.

Ova najnovija studija, zajedno sa ranijim otkrićima, dovodi u pitanje uobičajenu sliku neolita kao doba mirnog suživota zemljoradnika. Umesto toga, ona sugeriše da je to bilo vreme puno nasilja i sukoba.

(Phys.org/Alo.rs)

BONUS VIDEO

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading