Preminuo je Radoš Smiljković, univerzitetski profesor, političar i diplomata, kao i jedan od osnivača Socijalističke partije Srbije. Smiljković je preminuo u 92. godini života, ostavljajući za sobom značajno nasleđe u akademskom, političkom i diplomatskom radu.

Bio je u braku sa suprugom Hasnijom (1934—2017), rođenom Kamešničanin, sa kojom ima sinove Srđana i Igora.

Radoš Smiljković rođen je 29. septembra 1934. godine u Počekovini kod Trstenika. Školovanje je započeo u Učiteljskoj školi u Jagodini, koju je završio 1952. godine, a potom je diplomirao na Grupi za jugoslovensku književnost i srpskohrvatski jezik na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1959. godine.

Postdiplomske studije završio je 1964. godine na Višoj školi političkih nauka, gde je četiri godine kasnije odbranio doktorsku disertaciju pod nazivom „Savez komunista u samoupravljanju“.

Najveći deo svoje profesionalne karijere proveo je na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu. Od 1961. godine radio je kao asistent, zatim predavač, docent, vanredni i redovni profesor političke sociologije. Tokom godina obavljao je i važne funkcije unutar fakulteta, uključujući mesto šefa katedre, kao i dekana u periodu od 1985. do 1987. godine. Takođe je bio predsednik Saveta Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Politički angažman započeo je veoma rano, kada je već sa 16 godina postao član Komunističke partije Jugoslavije, 1950. godine. U periodu od 1968. do 1974. godine bio je poslanik u Saveznoj skupštini SFRJ, nakon čega je obavljao niz značajnih funkcija u Savezu komunista Srbije, Savezu komunista Jugoslavije, a kasnije i u Socijalističkoj partiji Srbije.

Značajan doprinos dao je i u diplomatskoj službi. Bio je ambasador Savezne Republike Jugoslavije u Bugarskoj od 1993. do 1998. godine, a potom i ambasador u Austriji u periodu od 1999. do 2000. godine.

Tokom svoje bogate naučne karijere objavio je više od 20 knjiga i oko 200 naučnih radova koji su se bavili pitanjima političkog sistema, samoupravljanja i uloge Saveza komunista.

Među njegovim najpoznatijim delima izdvajaju se „Organizaciono-politička izgradnja Saveza komunista Jugoslavije“, „Radnička klasa – partija“, „Društveno-političke organizacije u SFRJ“, „Politička sociologija“, „Stranke i politika“, kao i „Prelomne godine“, „Srbija u imperijalnim sudarima“ i „Diplomatski zapisi Beograd-Beč“.