Upravo zato naučnici razmatraju mogućnost da se njegovo delovanje blokira pomoću leka za gensku terapiju, čime bi se potencijalno produžila "mladost" ćelija. Ovaj pristup oslanja se na najsavremenije genetske tehnologije i smatra se jednim od najperspektivnijih pravaca u oblasti produžavanja životnog veka.

Projekat predvodi Institut za biologiju i medicinu starenja, a o njemu je govorio je Denis Sekirinski, zamenik ministra nauke i visokog obrazovanja Rusije, naglašavajući njegov značaj u okviru nacionalnog programa "Nove tehnologije očuvanja zdravlja". 

Sama konferencija okupila je više od 300 lekara, kao i političare, javne ličnosti i stručnjake iz različitih oblasti - od medicinske nauke i zdravstva do kulture, fizičke aktivnosti i proizvodnje hrane. Tokom dva dana razgovaralo se o transformaciji zdravstvenog sistema, prevenciji bolesti povezanih sa starenjem, primeni inovativnih tehnologija, razvoju neurotehnologija i geroprotektora, ali i o široj ulozi načina života u očuvanju zdravlja.

Ipak, pokušaji da se uspori starenje nije jedina stvar - paralelno sa laboratorijskim istraživanjima, sve veći fokus u Rusiji stavlja se i na to kako ljudi zaista žive u poznijim godinama.

Ne samo dužina, već i kvalitet života

Moskva se poslednjih godina izdvaja kao primer sistemskog pristupa kvalitetu starenja. Prema rečima gradonačelnika Sergeja Sobjanjina, ruska prestonica danas je među tri vodeća regiona u zemlji po očekivanom životnom veku, što je rezultat dugoročne politike usmerene ka starijim građanima.

Ključnu ulogu u tome ima inicijativa "Moskovska dugovečnost", koja se kontinuirano razvija. Ovaj program omogućava starijim sugrađanima da ostanu aktivni, rade na svom zdravlju, stiču nova znanja i budu uključeni u društveni život. Poseban akcenat stavljen je ne samo na fizičko zdravlje, već i na psihološku stabilnost, društveni angažman i osećaj pripadnosti zajednici.

Tokom osam godina, u ovaj program uključilo se više od 740.000 ljudi. Danas u Moskvi funkcioniše više od 140 centara za dugovečnost, a u realizaciju projekta uključeno je i skoro hiljadu partnerskih organizacija - od univerziteta i muzeja do parkova, biblioteka i sportskih centara.

Učesnicima je dostupno više od sto različitih aktivnosti, od sporta poput tenisa i joge do kulturnih i edukativnih sadržaja, kao što su filmski klubovi i organizovani obilasci grada. Tokom 2025. godine uvedeni su i novi programi, uključujući kurseve psihološke podrške i aktivnosti usmerene na očuvanje kognitivnih funkcija i emocionalnog zdravlja, kao i društvene inicijative poput obeležavanja godišnjica braka.