Mnogi žele da im dvorište krasi gusta i zdrava zelena trava, ali čak i uz redovno zalivanje često se pojave braon mrlje koje kvare izgled travnjaka. Ispostavlja se da voda nije jedini faktor koji utiče na zdravlje trave.

Kako objašnjava Suzan Makintoš, predsednica organizacije „Lawn Pride“, smeđa trava ne mora nužno da znači da je travnjak uništen.

„Uz malo strpljenja i pravilnu negu, travnjak može ostati otporan tokom leta i ponovo se zazeleneti kada se uslovi poboljšaju“, navodi ona.

Zašto trava postaje braon iako je zalivate?

Prema njenim rečima, prvi korak je da utvrdite koju vrstu trave imate – onu koja bolje podnosi hladniju sezonu ili onu koja uspeva tokom toplijih meseci.

Trave koje su prilagođene hladnijoj klimi često tokom velikih vrućina i suše ulaze u fazu mirovanja. Tada menjaju boju u braon kako bi sačuvale vlagu i energiju.

S druge strane, trave za toplu sezonu takođe mogu promeniti boju kada su izložene ekstremnoj suši ili kada zemljište nije dovoljno kvalitetno.

Braon mrlje mogu se pojaviti i iz drugih razloga: zbog zbijenog tla na mestima gde se često gazi, nagomilanog sloja suvog biljnog materijala, štetočina poput larvi, ali i nepravilnog zalivanja.

Ron Henri, stručnjak za travnjake u prodavnici opreme za golf terene, dodaje da i bolesti mogu izazvati pojavu smeđih mrlja.

On savetuje i da se tokom prelaska iz proleća u leto travnjak češće kosi, ali uz oprez.

„Mnogi ljudi ne shvataju gde greše. Često ne podignu visinu košenja ili ne prilagode učestalost košenja, što može dovesti do toga da trava počne da žuti ili tamni“, objašnjava Henri.

Kako sprečiti pojavu smeđih mrlja?

Stručnjaci preporučuju duboko zalivanje travnjaka jednom ili dva puta nedeljno, sa oko 2,5 centimetra vode, i to u ranim jutarnjim satima. Tako trava dobija dovoljno vlage.

Plitko i često zalivanje može dovesti do bržeg isušivanja, dok prekomerna količina vode može podstaći razvoj bolesti.

Pored toga, preporučuje se uklanjanje sloja suve trave, aeracija zemljišta i provera da li postoje znaci štetočina ili gljivica.

Makintoš savetuje jednostavan test za larve: ako se trava veoma lako čupa iz zemlje, moguće je da su štetočine prisutne. Gljivične infekcije se često prepoznaju po kružnim mrljama i specifičnom, pomalo buđavom mirisu.

Henri takođe preporučuje da se trava ne kosi prekratko i da se koristi đubrivo bogato kalijumom. Kao primer navodi đubrivo koje sadrži oko 12% azota i 24% kalijuma, sa kojim je, kako kaže, imao dobre rezultate.

Još nekoliko saveta za zdrav travnjak

  • Redovno oštrite noževe kosilice kako biste izbegli kidanje vrhova trave.

  • Ostavite pokošenu travu na travnjaku jer vraća hranljive materije i pomaže zadržavanju vlage.

  • Izbegavajte đubrenje tokom velikih vrućina, naročito kod trava koje vole hladniju klimu.

  • Korov uklanjajte lokalno, umesto da koristite herbicide tokom perioda visokih temperatura.

  • Malčirajte baštenske gredice i prostor oko drveća kako biste zadržali vlagu u zemljištu.

Uz pravilnu negu i malo pažnje, čak i travnjak koji trenutno izgleda umorno i braon može ponovo postati gust i zelen.