Investitori smatraju da događaji u Venecueli za sada ne ugrožavaju globalno snabdevanje naftom, što održava niže cene energije i podstiče rast akcija u Evropi. Venecuela već godinama izvozi naftu znatno ispod istorijskog maksimuma, pošto je njena proizvodnja ograničena infrastrukturom, sankcijama i kapacitetima, tako da bi svaki dodatni pad proizvodnje bio relativno mali u globalnim okvirima.

Proizvodnja nafte u Venecueli dostigla je vrhunac od oko 3,5 miliona barela dnevno 1997. godine, ali je od tada pala na procenjenih 950.000 barela dnevno, sa izvozom oko 550.000 barela na dan, pokazali su podaci koje prenosi CNBC.

Pored toga, cene nafte sada više reaguju na potražnju nego na ponudu i na njih utiče sporiji privredni rast u Kini, kao i znakovi usporavanja industrije u Evropi. Indeks Frankfurtske berze DAX je danas u 9.30 sati porastao za 0,97 odsto na 24.766,55 poena, francuski CAC 40 za 0,67 odsto na 8.252,60 poena, britanski FTSE 100 za 0,32 odsto na 9.981,20 poena, dok je moskovski MOEX pao za 0,95 odsto na 2.741,36 poena.

Vrednost američkog berzanskog indeksa Dow Jones je pred današnje otvaranje berzi porasla za 0,66 odsto na 48.382,39 poena, vrednost indeksa S&P 500 za 0,19 odsto na 6.858,47 poena, dok je vrednost indeksa Nasdaq pala za 0,03 odsto na 23.235,63 poena.

Evropski fjučersi gasa za februar su se danas na otvaranju berze TTF prodavali po ceni od 28,450 evra za megavat-sat. Prema aktuelnim podacima, cena sirove nafte je pala na 56,759 dolara, a cena nafte Brent na 60,078 dolara.

Cena zlata je porasla na 4.428,33 dolara za uncu, a cena pšenice na 5,0809 dolara za bušel (bušel iznosi 27,216 kg). Vrednost evra u odnosu na dolar na valutnoj berzi Forex iznosi 1,16886 dolara, što je za 0,27 odsto nego na početku trgovine.