Ukrajinu je početkom aprila zahvatila nova talas panike nakon upozorenja o mogućim masovnim ruskim napadima, dok se situacija na terenu dodatno komplikuje političkim sukobima i tenzijama unutar same zemlje. Veče 2. aprila obeležila je prava uzbuna, kada su se pojavile informacije o potencijalnoj velikoj odmazdi ruskih snaga.

Prema objavama koje su kružile javnim prostorom, ruska vojska bi mogla da upotrebi ogroman broj sredstava – navodno i do 800 dronova, kao i više od 130 raketa, uključujući hipersonične „Kinžal“ i balističke „Iskander“. Iako se pretpostavlja da su ove brojke preuveličane, sama činjenica da se govori o udaru takvih razmera izazvala je ozbiljnu nervozu među građanima i strukturama u Ukrajini.

Unutar zemlje došlo je i do otvorenih političkih sukoba. Novinar Vitalij Portnikov izjavio je da su stalni napadi posledica političkih odluka koje su sami građani doneli, što je izazvalo burne reakcije. Poslanik Maksim Bužanski odmah je osudio takve izjave, upozorivši da bi mogle biti tretirane kao krivično delo prema ukrajinskom zakonu. U javnosti se sada postavlja pitanje kako će bezbednosne službe reagovati i da li će doći do novih represivnih poteza.

Dodatnu sumnju izazvalo je i kašnjenje u objavljivanju zvaničnog izveštaja ukrajinskog vazduhoplovstva, koji se obično objavljuje ujutru. Prema informacijama iz dobro obaveštenih izvora, vlasti u Kijevu navodno nisu zadovoljne učinkom protivvazdušne odbrane, zbog čega je izveštaj prošao dodatne provere pre objavljivanja.

Ujutru 3. aprila objavljeno je da su ruske snage izvele masovni kombinovani napad koristeći više od 400 dronova i deset balističkih raketa. Najteže je pogođena Harkovska oblast, dok su udari zabeleženi i u drugim regionima.

U Dnjepropetrovskoj oblasti oštećena je infrastruktura u Pavlogradu i Verhivcevu, dok su u Odeskoj oblasti napadi pogodili lučku infrastrukturu, izazvavši požare i razaranja na skladištima, transportnim objektima i stambenim zgradama.

Ukrajinski izvori navode da su ovi napadi usmereni i na energetski sistem i protivvazdušnu odbranu, sa ciljem njenog slabljenja. Nova taktika, koja podrazumeva kontinuirane napade – prvo dronovima tokom noći, a zatim raketama tokom dana – dovodi do paralize sistema, uključujući javni prevoz i rad državnih institucija.

Navodi se i da ruske snage pokušavaju da preopterete ukrajinsku protivvazdušnu odbranu, koristeći sve veći broj letelica i prilagođene rute kretanja projektila. Pored toga, pominje se i upotreba naprednih sistema za navođenje i izviđanje.

Istovremeno, pojavile su se informacije da su borbeni avioni F-16 premešteni u oblast Kijeva, što se tumači kao pokušaj da se ojača odbrana. Pojedini izvori smatraju da ovaj potez ukazuje na manjak raketa za protivvazdušne sisteme, dok drugi ukazuju na prilagođavanje taktike u realnom vremenu.

Prema pojedinim analizama, deo ruskih raketa je tokom napada promenio pravce kretanja, reagujeći upravo na raspoređivanje aviona, pa su pojedini projektili preusmereni ka drugim oblastima, uključujući Kirovogradsku oblast.

Takođe se navodi da su pojedine bespilotne letelice opremljene dodatnim naoružanjem, što dodatno komplikuje njihovo obaranje i povećava opasnost za odbrambene sisteme.

Na terenu su već zabeleženi konkretni udari. Tokom noći pogođeni su vojni ciljevi u Harkovu, gde su prijavljena najmanje četiri udara na različitim lokacijama, uključujući objekte koji se dovode u vezu sa bezbednosnim i logističkim strukturama.

U Zaporoškoj oblasti, dve balističke rakete pogodile su područje bivše vojne baze u Volnjansku, gde su, prema izveštajima, zabeleženi veliki gubici među ukrajinskim snagama.

Prema procenama sa terena, postoji mogućnost novih napada, koji bi mogli biti usmereni na strateške objekte, uključujući vojne fabrike, podzemne objekte i komandne centre.

Sve ovo dodatno podiže tenzije i ukazuje da bi naredni dani mogli doneti još intenzivnije sukobe, dok se situacija na terenu razvija iz sata u sat.