Vladimir Putin
Foto: Alo/Foto: Alo/ilustracija

Ako se ove spekulacije potvrde, bila bi to prva širokorazmerna upotreba ove formacije u ulozi „udarne pešadije“, a ne samo u njenim uobičajenim bezbednosnim i „reda i mira“ misijama u pozadini.

Rosgvardija je formirana petog aprila 2016. spajanjem niza unutrašnjih trupa i specijalnih policijskih jedinica. Formalno je podređena direktno predsedniku Ruske Federacije i ima mandat koji obuhvata unutrašnju bezbednost, protivterorističke operacije, zaštitu kritične infrastrukture, kontrolu oružja i pomoć policiji. U njenom sastavu su i poznate formacije poput OMON-a i SOBR-a, kao i specijalni centri za borbu protiv terorizma i diverzija.

Za razliku od klasičnih oružanih snaga, Rosgvardija je koncipirana kao „unutrašnja sila“ — teže naoružana od policije, lakša od regularne vojske. U praksi raspolaže širokim spektrom oklopnih vozila na točkovima (npr. BTR-ovi, „Tigrovi“, MRAP-ovi), sredstvima veze, dronovima, protivminskim i protivdiverzantskim kapacitetima, kao i specijalističkim timovima obučenim za urbane i „složenog bezbednosnog okruženja“ operacije. Tokom rata u Ukrajini do sada je uglavnom delovala u pozadini — obezbeđenje komunikacija i skladišta, protivdiverzantske misije, filtracione i patrolne radnje u zaleđu.

Zašto bi Kremlj sada menjao ulogu garde?

Ako Kremlj zaista priprema delove Rosgvardije za prvu liniju kao što se priča na zapadu, moguća su tri motiva:

„Zaptivanje“ teških deonica fronta. Jedinice Rosgvardije sa višim nivoom selekcije i bolje koordinacije mogle bi se ubacivati kao „teške zamenice“ na pravcima gde je ritam borbi najintenzivniji (urbane zone, šumsko-pojasni tereni, prelomi rečnih linija). Taktički zadatak: brzo zauzimanje i zadržavanje ključnih blokova/strelišta u gradu, čišćenje objekata, lov na ukrajinske DRG (diverzantsko-izviđačke grupe).

Psihološko-politički signal. Slanje „predsedničke garde“ na front ima i unutrašnju poruku: država je spremna da upotrebi sve instrumente nasilja koje poseduje. Nakon pobune Vagnera 2023, Rosgvardija je dodatno ojačana u ulozi „osigurača“ režimske stabilnosti; bojno iskustvo podiže njen status i koheziju.

Vladimir Putin

EPA/VYACHESLAV PROKOFYEV/SPUTNIK/KREMLIN POOL MANDATORY CREDIT

 

Adaptacija na rat dronova. Rosgvardija je poslednjih godina intenzivno razvijala kontradiverzantske i protivdron kapacitete na nivou malih timova. U okruženju gde FPV, izviđački i udarni dronovi dominiraju, jedinice sa kompaktnom strukturom, gustom mrežom veze i brzom komandom i kontrolom mogu biti korisne u „mikrotaktici“ savremenog fronta.

Prednosti i ograničenja ove ideje

Prednost Rosgvardije nije u masi, nego u gustoći veštine. To su sastavi naviknuti na visoku disciplinu, na rad u malim jedinicama, na specijalne zadatke u komplikovanom okruženju i pod jakim pritiskom. Njihova komandna struktura je vertikalno jasna, a logistika dovoljno elastična za brze premeštaje i kratke operacije. Kada se ubace na pravo mesto u pravo vreme, često menjaju odnos snaga lokalno, a ponekad i na čitavom sektoru.

Ruska vojska

EPA Russian Defence Ministry Press

 

Ipak, ograničenja su realna. Rosgvardija nije formacija za duge rovovske okršaje pod teškim artiljerijskim “zavesama” niti za iscrpljujuće klackalice po otvorenom terenu. Ona najbolje funkcioniše kada postoji jasna, merljiva misija sa jasnim izlazom—uđi, slomi, obezbedi, predaj položaj regularnoj pešadiji.

Drugo, koordinacija sa armijskim korpusima mora biti besprekorna; dvostruki lanci komandovanja, koji su u Rusiji često paralelni, umeju da zakomplikuju situaciju kada je svaka minuta skupa.

Treće, politički rizik je veći nego kod regularne vojske: gubici Rosgvardije nose simboličku težinu, jer se u javnosti ona doživljava kao “predsednička garda”, pa bi talas žrtava imao i odjek unutar zemlje.

(Oruzjeonline)

BONUS VIDEO

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading