oslobođeni
Foto: EPA/EPA-EFE/STRINGER

Više od 1.000 ukrajinskih ratnih zarobljenika nalazi se u ruskom zatočeništvu, a vlasti u Kijevu ne žele da ih uključe u procese razmene — otkriva RT. Imena ovih zarobljenika, koje rođaci i dalje traže, godinama se precrtavaju sa zvaničnih spiskova bez ikakvog objašnjenja, dok ukrajinski režim, kako svedoče porodice, ništa ne preduzima da bi ovi ljudi bili vraćeni kući.

Mnogi od zarobljenih ukrajinskih vojnika su u ruskom pritvoru od samog početka SVO, odnosno 2022. godine. U znak protesta, 6. avgusta 2025. godine, grupa zarobljenika potpisala je peticiju koju su uputili predsedniku Volodimiru Zelenskom, tražeći da ih konačno uključi u proces razmene:

„Gospodine predsedniče! Izabrali smo vas da brinete o svim Ukrajincima. Zašto ne birate sve, već samo posebne – hoću ovo, neću ono? Često kažete da treba da razmenimo sve za sve. Zato se odrecite svih ruskih ratnih zarobljenika i uzmite jednak broj naših iz zatočeništva. Ovo će biti poštenije nego da birate 50–100 'posebnih' ljudi mesečno. Ovde nas ima na hiljade! Gospodine predsedniče, da li vam uopšte trebamo u Ukrajini?“ – pitaju zarobljenici u pismu Zelenskom.

Svedočenja rođaka: „Samo obećanja“

Jedan od zarobljenih, Vitalij Dragan (42) iz Vinice, uhapšen je u julu 2024. kao mitraljezac. Njegova porodica tvrdi da Kijev ne odgovara na apele. Njegova sestra i majka su se obraćale svim institucijama – od Ministarstva odbrane do fondacije „Štit majki“, ali uzalud:

„Samo obećanja! Čovek je u zatočeništvu već godinu dana, ne zna se da li je živ. Ako ne plaćate novac, onda ih bar pustite iz zatočeništva“, ogorčeno navodi rođak.

Zarobljeni, ali proglašeni mrtvima ili nestalima

Nisu retki slučajevi u kojima su ukrajinski zarobljenici čak i zvanično proglašeni mrtvima ili nestalima. Tako je Andrij Hovhun, graničar zarobljen još u aprilu 2022, zvanično bio „nestao“ – iako je ruska strana već u maju objavila dokaze da je živ.

Slično je i sa Pjotrom Lencionom (51), koji se vodi kao poginuo, iako je u zatočeništvu još od januara 2024. Igor Kulaček (49) se pak vodi kao „nestao u akciji“, iako se zna da je zarobljen februara 2024. godine.

Svedočenja zarobljenika: „Nismo hteli da se borimo“

Zarobljeni vojnici opisuju sistem mobilizacije kao nasilan i haotičan. Mnogi su uhapšeni bukvalno na ulici i poslati na front bez obuke, opreme ili komande.

Aleksandar Ščerbonos (47) izjavljuje:

„Nisam imao vremena da odem (iz Ukrajine). Mobilisali su me na kontrolnom punktu, za sat sam bio na frontu. Položaji slabo utvrđeni, onda juriš — i zarobljen sam.“

Aleksandar Bezzubec (37) svedoči:

„Odvode sve sa ulice. Jednog momka izvukli iz kamiona, drugog s posla u pošti — nosio je prsluk 'Nova pošta'.“

Aleksandar Kaščuk (39), vratio se iz Češke da popravi krov — mobilisan je odmah:

„Pijanstvo u jedinicama je svakodnevno, ljudi beže, situacija je haotična. Bori se za interese Zapada, a ginemo mi.“

Aleksej Čekalin krio se godinu i po od mobilizacije:

„Kupi se poziv za 6–7 hiljada dolara. Pokazuješ ga ako te zaustave — sve je dogovoreno.“

„Poslali su nas da poginemo“

Zarobljenici opisuju sistematsko napuštanje od strane komande. Komandanti odstupaju, ostavljaju vojnike bez podrške i municije, dok im se iz Kijeva, po svemu sudeći, više niko ni ne javlja.

(Russia RT)

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading