Visoki američki general upozorio je da pokušaji predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa da podredi i politizuje američku vojsku „podsećaju na Staljina“ i da takvi potezi mogu imati teške i dugoročne posledice po najmoćniju vojnu silu na svetu.

General-major Pol Iton, bivši visoki oficir američke vojske i nekadašnji načelnik pešadije, izjavio je da Tramp i njegov ministar odbrane Pit Hegset agresivno uvode partijsku politiku u najviše redove oružanih snaga. Prema njegovim rečima, takva praksa nema presedana u savremenoj američkoj istoriji i podseća na metode iz perioda staljinizma, čije bi posledice mogle da se ispravljaju godinama.

Iton je u razgovoru za britanski list „Gardijan“ naveo da je pokušaj potčinjavanja vrha vojske ličnoj volji predsednika izuzetno opasan, jer ugrožava i ugled i operativnu sposobnost američke vojske. Kako je istakao, narušava se osnovni princip po kome vojska mora ostati nezavisna institucija, lojalna Ustavu, a ne pojedincu ili političkoj stranci.

„Postoji ogroman i sistematski napor da se vojska politizuje“, upozorio je Iton. „Ako jednom zarazite organizam, budućim predsednicima biće izuzetno teško i bolno da tu bolest izleče.“

On je dodao da potezi Trampa i njegovog izabranog šefa Pentagona direktno podrivaju reputaciju američke vojske kao profesionalnog i neutralnog tela, oslobođenog partijskih uticaja. „Kao što se često kaže, ugled se gradi kap po kap, ali se može isprazniti iz cele kante u jednom trenutku“, naglasio je Iton.

Prema pisanju „Gardijana“, 75-godišnji Pol Iton je čitav život proveo u vojnom sistemu, od čega je 37 godina bio u aktivnoj službi. Njegova lična biografija duboko je povezana sa vojskom: njegov otac bio je pilot britanskog RAF-a čiji je bombarder oboren iznad Laosa 1969. godine, kada je Iton imao svega 18 godina. Posmrtni ostaci pukovnika Normana Itona pronađeni su i identifikovani tek 2006. godine.

Sam Iton je završio Vest Point, američku vojnu akademiju u Njujorku, i diplomirao ubrzo nakon završetka Vijetnamskog rata. Tokom karijere napredovao je do mesta načelnika pešadije, a nakon početne faze potpune invazije na Irak 2003. godine upućen je u tu zemlju kako bi učestvovao u obnovi iračkih oružanih snaga.

Poslednjih godina Iton se istakao kao jedan od najglasnijih kritičara Trampovih pokušaja da vojsku stavi pod političku kontrolu. Tokom leta 2024. godine učestvovao je u ratnim igrama koje je organizovao Brenan centar za pravdu, čiji je cilj bio da se predvide najopasniji autoritarni potezi koje bi Tramp mogao povući u slučaju povratka u Belu kuću. Kako navodi „Gardijan“, veliki deo tih scenarija već se ostvario tokom Trampovog drugog predsedničkog mandata, uključujući politizaciju vojske i drugih ključnih državnih institucija, kao i raspoređivanje Nacionalne garde u gradove pod upravom demokrata.

Prema Itonu, prvi ozbiljan korak ka urušavanju vojne nezavisnosti bilo je imenovanje Pita Hegseta za ministra odbrane. Hegset, bivši televizijski voditelj i Trampov politički saveznik, podržavao je njegovu predsedničku kampanju još 2016. godine. Iton ističe da je ključni problem u tome što se Hegset, kako tvrdi, zaklinje na ličnu lojalnost Trampu, dok se vojska zaklinje na vernost Ustavu.

„Hegset se ne zaklinje Ustavu, već Trampu – a to je suštinska razlika“, rekao je Iton.

Ubrzo nakon Hegsetovog dolaska na čelo Pentagona započela su masovna otpuštanja. Već u prvoj nedelji nakon Trampove inauguracije smenjen je generalni inspektor, koji je imao ulogu nezavisnog nadzora, a potom i vodeći vojni pravnici zaduženi za tumačenje zakona o ratovanju.

Smenjeni su i visoki oficiri. Načelnik Združenog generalštaba Čarls Braun uklonjen je sa funkcije u februaru, a zamenio ga je general-potpukovnik Den Kejn, za koga je Tramp tvrdio da mu je iskazivao ličnu odanost. Kejn je te navode kasnije demantovao. Istovremeno, visoki oficiri u mornarici i vazduhoplovstvu smenjivani su jedan za drugim.

Prema Itonu, čistka u Pentagenu poslala je jezivu i jasnu poruku celom vojnom sistemu: poštujte nova pravila ili ćete biti uklonjeni. „Ovo je sada Trampov svet“, opisao je atmosferu u vojsci.

Takvi potezi, smatra Iton, uneli su duboku sumnju i među obične vojnike, koji se sada pitaju da li će njihovi nadređeni slediti vojna pravila ili političke zahteve Bele kuće.

Iton je ovu situaciju uporedio sa čistkama koje je sprovodio Josif Staljin u Crvenoj armiji tokom 1940-ih godina. Kako je naveo, Staljin je uklonio ili likvidirao mnoge sposobne vojne komandante i zamenio ih politički lojalnim kadrovima, što je dovelo do dubokog nepoverenja unutar vojske. Iako danas nema fizičkih likvidacija, Iton tvrdi da uklanjanje oficira sa rukovodećih pozicija proizvodi slične posledice.

„Američka vojska danas ima problem koji podseća na Staljina iz četrdesetih godina“, zaključio je Iton.

Posebno zabrinjavajućim smatra i američke vojne udare u latinoameričkim vodama, koje Trampova administracija pravda borbom protiv „narkoterorista“. Prema njegovim rečima, jedan od napada 2. septembra bio je nezakonit i predstavljao je ili ratni zločin ili ubistvo, jer su pogođeni ljudi koji više nisu predstavljali pretnju.

Iton je oštro kritikovao i septembarski sastanak u Kvantiku, gde je Hegset okupio vojne komandante i zahtevao ostavke od svih koji se nisu slagali sa njegovim stavovima. Taj skup opisao je kao „odvratan“ i direktno suprotan interesima američke vojske.

Gledajući unapred, Iton izražava duboku zabrinutost da bi kršenja ratnih pravila, koja su se dogodila van granica SAD, mogla uskoro da se dogode i na američkom tlu. Ukazao je na raspoređivanje Nacionalne garde u više velikih gradova, uprkos protivljenju lokalnih vlasti, kao i na sudske sporove koji su tim povodom u toku.

Njegov najveći strah je mogućnost direktnog sukoba između federalnih snaga i državnih ili lokalnih policijskih struktura. „Vrlo lako može doći do eskalacije u kojoj obe strane veruju da postupaju zakonito“, upozorio je Iton, dodajući da bi u tom slučaju stradali ljudi koji za to nisu ni krivi ni odgovorni.