- Prema odgovoru vaše države, za 2025. godinu navedeno je značajno, 51-procentno realno povećanje osnovnih odbrambenih izdataka Slovenije, čime je prvi put ispunjena smernica o dva odsto izdvajanja za odbranu, odnosno dostignuto je 2,01 odsto BDP-a - napisao je Rute u pismu Golobu početkom meseca, koje je objavio portal 24ur, a prenela RTV Slovenija.

Pritom je upozorio da je povećanje izdataka, prema procenama njegovog osoblja, postignuto uključivanjem projekata koji ne spadaju u dogovorenu definiciju osnovnih odbrambenih izdataka.

Ako se ti projekti izuzmu, Slovenija je prošle godine, prema Ruteovim navodima, za osnovne odbrambene izdatke izdvojila oko 1,6 odsto BDP-a, što je približno 300 miliona evra manje. Iz pisma, kako se navodi, nije jasno koji su projekti sporni.

- Slovenačko dugotrajno nisko pozicioniranje na području odbrambenih izdataka u vreme krize potkopava našu kolektivnu bezbednost, dok nastojimo da pravednije raspodelimo teret i osiguramo snažniju Evropu unutar snažnijeg NATO-a. Zato je ključno da Slovenija pošteno preuzme svoj deo tereta i smanji dugotrajne minuse - dodao je Rute.

Golob: Izdvojili smo najveći iznos sredstava do sada

Prema njegovom mišljenju, Slovenija bi trebalo da osigura potrebna finansijska sredstva za povećanje odbrambenih izdataka, te bi želeo da se to pitanje reši još pre julskog samita NATO-a u Ankari.

Saveznice su se 2014. godine u Velsu dogovorile da će za odbranu izdvajati dva odsto BDP-a, a na samitu u Hagu u junu 2025. godine obavezale su se da povećaju odbrambene izdatke na pet odsto BDP-a do 2035. godine. Od toga bi 3,5 odsto bilo namenjeno ulaganjima direktno u odbranu, a 1,5 odsto ulaganjima povezanim sa odbranom.

Iz kabineta predsednika vlade su za 24ur potvrdili da je Golob primio pismo generalnog sekretara NATO-a. Pritom su istakli da je vlada „za odbranu izdvojila najveći iznos sredstava do sada i dovela Sloveniju do ispunjenja dugogodišnje obaveze da za odbranu izdvaja dva odsto BDP-a“.

Takođe su naglasili kako „postoje različita stajališta o tumačenju strukture ulaganja“. Dodaju da Slovenija zagovara „šire razumevanje bezbednosti i otpornosti, koje uz vojne sposobnosti uključuje i ulaganja u ključnu infrastrukturu, kibernetičku bezbednost, energetsku bezbednost, vojnu mobilnost, kao i druge sposobnosti važne za bezbednost države i saveza“.

BONUS VIDEO

BONUS VIDEO