Predlog bez podrške u parlamentu

Predlog Demokratske narodne partije (DNP) da se na dnevni red Skupštine Crne Gore uvrsti rasprava o uvođenju trobojke kao narodne zastave nije dobio podršku parlamenta, pošto nije obezbedio potrebnu većinu.

Za inicijativu su glasala 21 poslanika, protiv je bilo 23, dok je 13 bilo uzdržano. Podršku su dali poslanici DNP-a, Nove srpske demokratije i Socijalističke narodne partije, dok je deo poslanika Pokreta Evropa sad ostao uzdržan.

Knežević o značaju trobojke

Lider DNP-a Milan Knežević poručio je da trobojka predstavlja istorijski, nacionalni i duhovni kontinuitet stare sa savremenom Crnom Gorom, postavljajući pitanje „kome smeta ova zastava danas“. On je u skupštinskoj raspravi pokazao dvorsku zastavu Kraljevine Crne Gore i kralja Nikole, ističući da su pod njom vođene bitke, osvajana Skadar i branjena država od okupatora.

„Smeta onima koji bi da zaboravimo Vojislavljeviće, Nemanjiće, Balšiće, Crnojeviće i Petroviće, i onima koji misle da istorija počinje s njima“, naglasio je Knežević.

Istorijski i politički kontekst

On je dodao da je upravo pitanje zastave jedan od razloga zbog kojih je DNP napustio Vladu premijera Milojka Spajića, podsećajući da je trobojka, kako tvrdi, normativno uređena još u Ustavu iz 1905. godine, koji je oblikovao Valtozar Bogišić.

Paralela sa savremenim temama

Knežević je u svom izlaganju napravio i paralelu sa savremenim političkim i društvenim temama, pominjući osnivača kriptovalute Ethereum Vitalika Buterina kao simbol, kako je rekao, „evropske agende“. On je istakao da je Buterin dobio crnogorsko državljanstvo, dok, s druge strane, kako tvrdi, desetine hiljada građana poreklom iz Crne Gore koji žive u Srbiji moraju da se prijavljuju prilikom ulaska u zemlju.

Oštra poruka na kraju

„Propalo se, dabogda, ako je ovo evropska agenda Crne Gore, a zastava iz 1905. godine anhrona, seljačka i vraća u podjele“, poručio je Knežević, dodajući da, ako treba da bira između Buterina i zastave iz 1905. godine, on bira zastavu.

Bonus video: