Desetine svedočenja FBI-ja iz istrage o Džefriju Epstinu izgleda da nedostaju iz obimne zbirke dokumenata koje je Ministarstvo pravde objavilo prošlog meseca, prema analizi CNN-a – uključujući tri razgovora u vezi sa ženom koja je optužila predsednika SAD Donalda Trampa za seksualni napad pre nekoliko decenija.

Spisak dokaza dostavljen advokatima Epstinove saradnice Gilejn Maksvel sadrži serijske brojeve za oko 325 zapisa o razgovorima FBI-ja sa svedocima – ali više od 90 tih zapisa, odnosno više od četvrtine liste, ne nalazi se na sajtu Ministarstva pravde, prema pregledu CNN-a.

Među nedostajućim zapisima nalaze se tri razgovora u vezi sa ženom koja je agentima rekla da ju je Epstin više puta zlostavljao počev od njene približno 13. godine, i koja je takođe optužila Trampa za seksualni napad.

Jedan demokratski poslanik je u utorak ukazao na navodno nedostajuća dokumenta kako bi doveo u pitanje obim objave Ministarstva pravde i da li je Trampova administracija poštovala zakon koji nalaže agenciji da objavi svoje dosijee u vezi sa Epstinom, bogatim finansijerom koji je preminuo u saveznom zatvoru 2019. godine dok se suočavao sa optužbama za trgovinu ljudima u svrhu seksualne eksploatacije.

„Imamo preživelu koja je iznela ozbiljne optužbe protiv predsednika“, rekao je za CNN predstavnik Robert Garsija, vodeći demokrata u Odboru za nadzor Predstavničkog doma. „Ali postoji niz dokumenata, i čini se da su to mogući razgovori koje je FBI vodio sa tom žrtvom, a koji zapravo nedostaju i kojima nemamo pristup.“

Tramp je dosledno negirao bilo kakvu neprimerenu povezanost sa Epstinom. U saopštenju, Bela kuća je navode protiv Trampa nazvala „neistinitim i senzacionalističkim“ i ukazala na raniju izjavu Ministarstva pravde da „neki od dokumenata sadrže neistinite i senzacionalističke tvrdnje protiv predsednika Trampa“.

Detalje o nedostajućim dokumentima u vezi sa Trampovom tužiteljkom prethodno su objavili NPR i nezavisni novinar Rodžer Solenberger.

Portparol Ministarstva pravde negirao je da su bilo kakvi Epstinovi zapisi izbrisani i naglasio da se ministarstvo pridržava zakona.

„Ništa nismo izbrisali i, kao što smo uvek govorili, svi relevantni dokumenti su dostavljeni“, rekao je portparol. Dokumenti koji nisu uključeni u objavu bili su ili „duplikati, poverljivi, ili deo tekuće savezne istrage“, naveo je portparol. Nisu odgovorili na dodatna pitanja o konkretnim fajlovima.

Moguće je da se neki od dokumenata navedenih u spiskovima dokaza u slučaju Maksvel nalaze na drugim mestima u dosijeima, ali bez navedenih serijskih brojeva ili sa redigovanim (zacrnjenim) brojevima.

Mnogi dokumenti su takođe uklanjani i ponovo postavljani na sajt Ministarstva pravde sa Epstinovim dosijeima tokom nedelja nakon početne objave. Prošle nedelje, analiza CNN-a pokazala je da je oko desetak dodatnih izveštaja o razgovorima takođe nedostajalo, ali su bili dostupni onlajn od utorka popodne. Jedan od dva spiska dokaza takođe je prošle nedelje bio nedostupan, ali je sada ponovo dostupan. Portparol Ministarstva pravde rekao je da je bio „privremeno uklonjen radi redigovanja podataka o žrtvama“.

Nekoliko Epstinovih žrtava navelo je da su poslednjih nedelja pretraživale sajt Ministarstva pravde u potrazi za dokumentima koji beleže njihove sopstvene razgovore sa FBI-jem – ali bez uspeha.

„Svi smo tražili naše izjave kao žrtve“, rekla je Džes Majkls, koju je Epstin zlostavljao kada je imala 22 godine, nakon objave dokumenata. Veoma redigovani i nedostajući izveštaji o razgovorima sugerišu da „ovo Ministarstvo pravde zapravo obmanjuje celu zemlju“, tvrdila je Majkls.

U više od tri miliona stranica dokumenata koje je objavilo Ministarstvo pravde nalazi se i skup dokumenata koje su savezni tužioci dostavili advokatima Maksvelove uoči njenog suđenja za trgovinu ljudima u svrhu seksualne eksploatacije 2021. godine.

"Najvažnija cigla u zidu"

Ti zapisi uključuju stotine FBI-jevih memoranduma poznatih kao „302“ fajlovi koji dokumentuju razgovore, kao i druge materijale u vezi sa desetinama svedoka, od kojih su neki svedočili na suđenju, prema dva spiska dokaza uključena u objavu Ministarstva pravde.

Stručnjaci su naveli da su zabrinuti zbog navodno nedostajućih „302“ fajlova jer su oni ključni za razumevanje višegodišnje istrage FBI-ja o Epstinu i Maksvelovoj. Uobičajeno, „302“ dokumenti izlažu ono što je sagovornik rekao agentima, ali ne uključuju druge potkrepljujuće informacije niti mišljenja agenata.

„To je najosnovnija i najvažnija cigla u zidu koja čini istragu“, rekao je Endrju Mekejb, bivši zamenik direktora FBI-ja i saradnik CNN-a.

Detalji o većini nedostajućih „302“ dokumenata, uključujući identitet ispitanih osoba, u velikoj meri su redigovani u spiskovima dokaza.

Međutim, čini se da se neki od nedostajućih zapisa o razgovorima odnose na svedokinju koja je optužila Trampa za seksualni napad.

Žena je prvi put pozvala FBI-jevu telefonsku liniju i prijavila da je bila Epstinova žrtva 10. jula 2019. godine, nekoliko dana nakon njegovog hapšenja.

FBI agenti su je zatim intervjuisali u kancelariji njenog advokata dve nedelje kasnije, prema „302“ dokumentu koji opisuje šta je rekla u tom razgovoru. Žena je agentima rekla da ju je Epstin više puta zlostavljao u kući u Južnoj Karolini gde je boravio, nakon što je odgovorio na oglas za čuvanje dece. Zlostavljanje je počelo kada je imala približno 13 godina, navela je.

U jednom trenutku tokom razgovora, kada je žena agentima pokazala poznatu fotografiju Trampa i Epstina koju joj je poslao prijatelj, njen advokat je rekao da je „zabrinuta zbog impliciranja dodatnih pojedinaca, a naročito onih koji su poznati, zbog straha od odmazde“, prema dokumentu.

Optužbe protiv Trampa

Spisak dokaza u slučaju Maksvel beleži tri dodatna „302“ dokumenta iz avgusta i oktobra 2019. godine u vezi sa istom žrtvom, kao i tri druga seta „beleški sa razgovora“. Nijedan od tih dokumenata ne deluje da je prisutan u dosijeima koje je objavilo Ministarstvo pravde, iako postoje kopije nekoliko fotografija koje je dostavila FBI-ju, kao i zapisi o prepisci sa njenim advokatom.

Garsija, demokratski kongresmen, rekao je da je na osnovu neredigovanih fajlova koje je pregledao ista žena „iznela ozbiljne optužbe protiv predsednika“.

Neki redigovani fajlovi izgleda pružaju više detalja o navodima. FBI prezentacija pripremljena 2025. godine koja navodi „istaknuta imena“ povezana sa Epstinom uključuje navod redigovane žene da ju je Tramp primorao na oralni seks i udario u glavu nakon što ih je Epstin upoznao. Napad se navodno dogodio negde između 1983. i 1985. godine.

Tužba protiv Epstinove zaostavštine takođe uključuje žrtvu čiji biografski podaci odgovaraju tvrdnjama koje je žena iznela u razgovoru sa FBI-jem. Jedna od tužilja u tom slučaju, identifikovana kao „Jane Doe 4“, opisuje kako ju je Epstin zlostavljao u Južnoj Karolini nakon što je ponudila usluge čuvanja dece. Advokati te žene napisali su da ju je Epstajn tri ili četiri puta prevezao avionom u Njujork i „doveo Jane Doe 4 na intimna okupljanja sa drugim istaknutim, bogatim muškarcima“ koji su je seksualno zlostavljali.

Jedan od tih „istaknutih muškaraca“ primorao ju je na oralni seks, ošamario je i silovao, navodi se u tužbi. U delu tužbe koji se odnosi na Jane Doe 4 ne navodi se ime tog muškarca niti drugih koji su je navodno zlostavljali.

Žena je „proglašena nepodobnom za dobijanje naknade“ od Programa za kompenzaciju Epstinovih žrtava, sistema uspostavljenog radi nezavisnog razmatranja zahteva žrtava, prema sudskom zapisu iz maja 2021. godine. Nije jasno zašto je proglašena nepodobnom. Dobrovoljno je povukla tužbu u decembru 2021. godine, a njen advokat je prošlog meseca rekao listu The Post and Courier da je dobila finansijsku nagodbu od zaostavštine. Njen advokat je odbio da komentariše za CNN u utorak.

Nije jasno šta je bilo sa FBI-jevom istragom njenih tvrdnji. Imejl razmenjen između FBI agenata prošlog leta, a uključen u dosijee, navodi da je „jedna identifikovana žrtva tvrdila da ju je Tramp zlostavljao, ali je na kraju odbila da sarađuje“, iako se ne precizira da li je reč o istoj osobi kao Jane Doe 4.

Najmanje jedna Epstinova žrtva podnela je pritužbu sudu da Ministarstvo pravde nije obezbedilo punu transparentnost i odgovornost u objavi dosijea. Žrtva Hejli Robson napisala je saveznom sudiji prošlog meseca dovodeći u pitanje zašto izveštaji o razgovorima sa žrtvama i drugi dokumenti nisu objavljeni sa redigovanim imenima žrtava.

„Kao preživele, ovaj propust nije samo proceduralan – on je duboko ličan“, napisala je Robson u pismu sudu. „Nastavak nepoštovanja obaveza produžava istu tajnovitost koja je omogućila da se ovi zločini godinama nastave bez kontrole.“
 
 BONUS VIDEO