Procena rizika pretnje iz Rusije u zemljama Grupe sedam (G7) u 2025. godini pala je na osmo mesto, nakon što je 2024. bila rangirana kao druga, pokazuju danas rezultati istraživanje Minhenskog indeksa bezbednosti (MSI).

Istovremeno, analitičari MSI navode da, u svetlu aktuelnih dešavanja u spoljnoj politici SAD, ispitanici tu zemlju u gotovo svim zemljama G7 i BRIKS-a, izuzev Japana i Kine sada vide kao ozbiljniju pretnju nego prošle godine.

U izveštaju se navodi da se, iako se Rusija i dalje smatra znatno većim rizikom nego 2021. godine, percepcija ozbiljnosti pretnje povezane s njom smanjila u svim anketiranim državama, posebno u zemljama G7.

Kako se navodi u izveštaju, najveće promene zabeležene su u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi, gde je Rusija sada rangirana tek na 15. mestu među 32 procenjena rizika, dok je godinu dana ranije bila na drugom.

U Velikoj Britaniji rizik od Rusije pao je na treće mesto sa prvog, u Nemačkoj na četvrto sa drugog, u Francuskoj na šesto sa četvrtog, dok je u Italiji pomeren sa 12. na 13. poziciju. 

Jedino su građani Japana zadržali istu procenu, svrstavajući Rusiju na četvrto mesto.

U državama BRIKS-a Rusija je i dalje među najmanje ozbiljnim rizicima- u Kini i Indiji nalazi se pri dnu liste, dok je u Brazilu i Južnoj Africi peta od kraja.

Istraživanje pokazuje i da je negativna percepcija Rusije smanjena sa 20,9 na 18 odsto, dok je pozitivan imidž Ukrajine opao sa 32,6 na 28,3 odsto.

U većini zemalja G7 rizik povezan sa SAD ocenjen je kao onaj koji je najviše porastao, dok su trgovinski ratovi rangirani kao ozbiljnija pretnja nego ranije.

Istovremeno, ekološki rizici se, uprkos rastu stvarnih posledica klimatskih promena, percipiraju kao manje hitni nego prethodnih godina, naročito u zemljama G7, gde su ih u rangiranju potisnuli sajber napadi, ekonomske i finansijske krize i kampanje dezinformacija.

Minhenski indeks bezbednosti izrađuje Minhenska bezbednosna konferencija u saradnji sa konsultantskom kućom Kekst CNC.

Istraživanje je sprovedeno od 5. do 25. novembra 2025. godine, na uzorku od po 1.000 ispitanika u svakoj zemlji, prenosi Tanjug.