Švedska
Foto: Printscreen/Foto: ChatGPT/AI generated

Švedska — zemlja koja se decenijama predstavljala kao sinonim stabilnosti, neutralnosti i mirnog života — sada ulazi u period ozbiljne bezbednosne transformacije. Država tiho aktivira najrigoroznije odbrambene mehanizme još od ranih devedesetih, a poslednji potez izazvao je veliku nelagodnost i u samom Stokholmu.

Nacionalna bezbednosna agencija završila je izradu posebne tajne mape, namenjene za krizne situacije, koja definiše teritorije sa najvećim stepenom rizika u slučaju potencijalnog napada. Ovo je prvi put posle više od 30 godina da se formira takav dokument, naveo je direktor agencije Mikael Frizel.

Iako je Švedska tek nedavno postala punopravna članica NATO-a, procene na osnovu kojih je nastala mapa izrađene su u saradnji sa opštinama i uz direktnu pomoć švedskih Oružanih snaga. Prema navodima iz vojnih izvora, rezultati analiza su zabrinjavajući: od ukupno 290 opština u zemlji, čak 128 se nalazi u dokumentu kao rizične zone. Pojedina mesta očekivano su označena kao ranjive tačke, dok druga, neočekivana, iznenađuju ozbiljnošću procene.

Na samom vrhu liste nalazi se ostrvo Gotland — strateški biser u Baltičkom moru. Od ulaska u NATO 2024. godine, upravo ovaj prostor postao je prioritet za dodatno utvrđivanje zbog promenjene geopolitičke dinamike u regionu. Visok stepen ranjivosti beleži se i uz zapadnu obalu, u blizini ključnih luka, kao i u područjima uz granicu sa Finskom.

Plan evakuacije stanovništva oslanja se na strogo definisane korake. Evakuacije bi, prema projektovanom protokolu, bile brze i sprovođene u prioritetnom redosledu, zavisno od rizika. Građani bi mogli biti premeštani u bezbednije susedne oblasti ili — što je posebno zanimljivo — duboko u planinske regiona Švedske.

Frizel naglašava da Švedska ima „povoljne lokacije“ pogodne za masovno sklonište u slučaju krize. To uključuje velika šumsko-planinska prostranstva i oblasti sa mnoštvom drvenih kuća, gde gradsko stanovništvo može biti smešteno i zaštićeno.

Za sada je mapa klasifikovana kao poverljiva. Građani koji žive na označenim lokacijama biće informisani u kasnijoj fazi, što dodatno pojačava osećaj da se država priprema za scenario daleko ozbiljniji od birokratskog plana na papiru.

Ove pripreme odvijaju se u atmosferi pojačane napetosti. Još prošle godine vrhovni komandant švedske vojske, Mikael Buden, javno je upozorio da stanovništvo mora biti „mentalno spremno“ na eventualni sukob. Tada su domaćinstvima preporučene zalihe hrane, vode i osnovnih potrepština, a brošura sa uputstvima za snalaženje u ratu podeljena je u milionskom tiražu širom zemlje.

Gotland je ponovo u centru pažnje, kao i mnogo puta kroz istoriju kada su u pitanju interesi velikih sila. Njegov položaj usmerio je pogled drugih baltičkih država. Estonija je već reagovala — analiziraju svoje ranjive tačke i razmatra mere odbrane, posebno kada je reč o ostrvima sa teškim pristupom.

Švedska zvanično insistira da je reč o preventivnoj strategiji, ali istovremeno postavlja pitanja o novoj bezbednosnoj stvarnosti u Evropi. Procene se menjaju iz meseca u mesec, a pripreme ukazuju na scenario koji je do juče bio nezamisliv.

Kada država počne da planine označava kao potencijalna skloništa u masovnoj evakuaciji, ostaje utisak da se bezbednosna pravila na severu Evrope menjaju brže nego što javnost može da isprati — i da ono što danas ne vidimo, sutra može postati realnost.

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading