nukelarka
Foto: Alo/Shutterstock

Ruski mediji, pod direktnim uticajem Kremlja, sve agresivnije šire narativ o mogućem nuklearnom sukobu sa Zapadom. Među njima prednjači list Komsomolskaja pravda, koji se često opisuje kao omiljeno Putinovo štivo. Ovaj list u poslednjim brojevima prenosi mišljenja ruskih „eksperata“, koji detaljno opisuju kako bi izgledao oružani sukob sa NATO alijansom i upozoravaju na njegovu moguću neizbežnost do kraja ove decenije.

U tim tekstovima se tvrdi da Velika Britanija i Evropa žele sukob sa „ruskom imperijom“, i da će Zapad do kraja decenije biti potpuno spreman za rat. To se poklapa sa pretnjama jednog američkog generala koji je poručio da bi „napad na žarište trećeg svetskog rata“ mogao biti najbrži do sada.

Komsomolskaja pravda upozorava: „Ne postoji mesto u Evropi koje ne možemo da pogodimo.“ Navodeći zapadne političare i vojne lidere kao direktne pretnje, list promoviše ideju nuklearne odmazde i insistira na tome da Rusija mora da odgovori silom.

General Andrej Klincevič, direktor Centra za proučavanje vojnih i političkih sukoba, u intervjuu za list tvrdi da Zapad planira da razbije Rusiju na više malih država kako bi preuzeo njene prirodne resurse. Prema njegovim rečima, NATO militarizuje granice, raspoređuje mine i gradi odbrambene položaje sa ciljem da isprovocira Moskvu i optuži je za agresiju. Kao odgovor, Klincevič poziva na izvođenje nuklearne probe na Arktiku – što bi bila prva od kraja Hladnog rata.

Prema nezavisnom portalu Agentstvo, cilj članaka u Komsomolskaja pravdi jeste da pripreme javnost za rat sa NATO-om.

List dalje piše da bi eventualna vojna operacija na liniji Odesa–Mikolajev zahtevala vreme i velike resurse, zbog čega smatraju da bi raketni udari bili neizbežni. Američki general Kristofer Donahju, komandant američkih snaga za Evropu i Afriku, nedavno je izjavio da NATO može „brže nego ikad“ da zauzme Kalinjingrad – rusku vojnu tvrđavu u Evropi.

Kalinjingrad, ruska eksklava između Poljske i Litvanije, ključna je tačka za stratešku dominaciju i mogla bi biti iskorišćena kao baza za napad na Evropu. Prema Klinceviču, NATO planira da blokira vazdušne i pomorske puteve do Kalinjingrada, što bi primoralo Rusiju da silom probije tzv. Suvalki koridor.

Vojni analitičar Aleksandar Zimovski tvrdi da bi Alijansa tom operacijom želela da „potpuno odseče Rusiju od Baltičkog mora“. On upozorava i na Švedsku – ostrvo Gotland se, kako tvrdi, pretvara u „plutajući ratni brod“ sa PVO sistemima i raketama, dok Estonija i Finska formiraju zajedničku borbenu grupu.

Još jedna potencijalna tačka sukoba je Moldavija, za koju ruska obaveštajna služba (SVR) tvrdi da je NATO pretvara u vojnu bazu. Sergej Sudakov iz Ruske akademije vojnih nauka tvrdi da je sever Rusije nova potencijalna žarišna tačka, a kao glavnu pretnju navodi Finsku, koja je nedavno ušla u NATO.

„Napad na Sankt Peterburg doveo bi do Trećeg svetskog rata“, piše KP, citirajući Zimovskog. Kremlj dodatno pojačava nuklearnu retoriku, optužujući SAD da „započinju svetski rat“.

Istovremeno, britanski list The Sun objavio je tajne dokumente o planu britanske vlade za odgovor na nuklearni napad – uključujući detalje o katastrofalnom scenariju za London.

Dok Moskva nastavlja napade na Ukrajinu, Donald Tramp najavljuje pooštravanje pritiska. Poručio je da će, ukoliko se ne postigne mirovni dogovor u roku od 50 dana, uvesti carine od 100% Rusiji i dodatno naoružati Ukrajinu.

Tramp je ranije izjavio da je razočaran Putinom i da mu daje rok do 1. avgusta da zaustavi krvoproliće. Ipak, umesto mirovnih signala, Putin je naredio intenziviranje ofanziva, uključujući i brutalne napade na civilne ciljeve.

Bivši predsednik Dmitrij Medvedev tvrdi da je Treći svetski rat već počeo i da Putin treba da bombarduje Zapad. On optužuje Zapad za pokušaj „uništenja Rusije“ i tvrdi da je NATO već u otvorenom ratu protiv Moskve.

I dok Medvedev i drugi iz vrha vlasti govore o Rusiji kao žrtvi, realnost ostaje nepromenjena – upravo je Rusija ta koja je izvršila invaziju na Ukrajinu i nastavlja rat pun stradanja i razaranja.

U međuvremenu, održani su novi mirovni pregovori između Rusije i Ukrajine u Istanbulu, uz posredovanje Turske. Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je šef Saveta za bezbednost Rustem Umerov dobio ovlašćenje da vodi pregovore. Fokus bi, kako navodi, trebalo da bude na razmeni zarobljenika i pripremi mogućeg sastanka sa ruskom stranom.

Ipak, portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da su stavovi dve strane „dijametralno suprotni“, čime su umanjena očekivanja o brzom napretku.

Visoki izvor iz Ukrajine nagovestio je mogućnost susreta između Putina i Zelenskog, ali bez konkretnog datuma.

(Telegraf)

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading