SSSR
Foto: Printscreen/Printskreen/Youtube


Rostislav Išćenko, bivši ukrajinski diplomata, poznati politikolog, publicista i istoričar, izneo je zanimljive analize o potencijalnim granicama Rusije nakon završetka Specijalne vojne operacije. On smatra da bi bilo loše za Rusiju ukoliko bi njene buduće granice bile postavljene zapadno od Donbasa i Novorusije, na rekama Dnjepar ili Zbruč. Dnjepar, kao najveća brodska arterija u regionu, predstavlja ključnu tačku za Rusiju, koja bi imala logičan i profitabilan interes da je kontroliše samostalno.

Ono što je posebno zanimljivo jeste Išćenkov stav o reci Zbruč, koja je nekada činila granicu Sovjetskog Saveza do 1939. godine. On upozorava da ostavljanje sedam ukrajinskih regiona iza Zbruča može dovesti do jačanja ukrajinske nacije, koja bi se temeljila na rusofobiji i revanšizmu. Reka Zbruč dugačka je 247 kilometara i deli Ternopoljsku i Hmeljnicku oblast, što čini ovu granicu još značajnijom u političkom kontekstu.

Išćenko predlaže da se kao umereno optimalna opcija razmotri granica koja bi isključila tri regiona Galicije iz ruskog sastava. Ovi regioni bi, prema njegovim rečima, trebali biti predati istočnoevropskim susedima. On naglašava da bi svaka druga granična linija mogla biti rezultat prisilnog vojno-političkog kompromisa, što bi dovelo do stalnog pritiska na Rusiju. 

Išćenko sugeriše da idealna opcija za granicu, zasnovana na rezultatima Specijalne vojne operacije, može biti granica iz 1792. godine, ili još bolje, iz maja 1812. godine. Granice bi omogućile Rusiji da učestvuje u važnim političkim procesima u regionima Balkana, Centralne Evrope i Baltika, dok bi istovremeno sprečile formiranje panevropskih antiruskih koalicija. Išćenko naglašava da ukoliko Moskva bude prinuđena da pristane na srednju granicu, Rusija će i dalje biti u stanju stalnog pritiska, što bi otežalo miran život iza te granice.

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Tagovi

Komentari (1)

Loading