Vojska
Foto: Shutterstock/Foto: Shutterstock

Danska planira značajno proširenje svojih pomorskih kapaciteta, reagujući na sve izraženije pretnje iz Rusije u Baltičkom moru, zabrinutost zbog bezbednosti podmorskih kablova, kao i intenziviranje geopolitičke borbe na Arktiku.

Vlada je nedavno najavila hitnu nabavku dronova i opreme za nadzor i zaštitu ključne pomorske infrastrukture. U okviru tog plana, predviđena je kupovina četiri višenamenska broda za ekološke i minske zadatke, kao i još 21 dodatnog plovila.

Takođe, u okviru dugoročne strategije, Danska planira jačanje prisustva svoje mornarice na Arktiku.

– Današnje pomorske operacije karakteriše znatno složenija bezbednosna slika nego ranije – izjavio je početkom aprila ministar odbrane Troels Lund Poulsen.

Porast pretnji u Baltičkom regionu

Danski mediji izveštavaju da mornarica planira da nabavi specijalizovani brod opremljen sonarima i dronovima za nadzor i zaštitu podmorske infrastrukture, što je odgovor na sve češće ruske aktivnosti i provokacije u Baltičkom moru.

Zabrinutost dodatno pojačava sumnja da Rusija stoji iza sabotaža podmorskih kablova koji obezbeđuju internet komunikaciju evropskih zemalja. U tom kontekstu, NATO je prošle godine formirao posebnu jedinicu za praćenje i zaštitu ove infrastrukture – a danske mere deluju kao doprinos tom zajedničkom naporu.

Danska, članica NATO-a od njegovog osnivanja, ima ključnu ulogu u Baltičkom regionu, kako navodi i izveštaj Nordijskog instituta iz 2022. godine.

U februaru je vlada najavila dodatna ulaganja u odbranu u iznosu od 7,2 milijarde dolara tokom naredne dve godine, čime će odbrambeni budžet zemlje dostići oko 3% BDP-a.

I druge zemlje regiona, poput Švedske i Norveške, pojačavaju vojne investicije. Švedska je najavila povećanje budžeta za odbranu na 3,5% BDP-a, dok Norveška sprovodi obimnu, višegodišnju reformu svojih oružanih snaga.

Zemlje Baltičkog regiona ostaju snažni saveznici Ukrajine u sukobu s Rusijom. Švedska i Finska, tradicionalno neutralne, priključile su se NATO-u nakon početka ruske invazije.

Evropski zvaničnici upozoravaju da bi eventualna, makar i delimična, ruska pobeda u Ukrajini mogla podstaći Moskvu da u budućnosti targetira članice NATO u regionu.

Danski fokus na Arktik

Na Arktiku raste konkurencija između Rusije, Kine i SAD, a Danska jača svoje prisustvo i kapacitete u tom strateški važnom regionu.

Američki potpredsednik Džej Di Vens nedavno je posetio Grenland – samoupravnu teritoriju u okviru Danske – i istakao značaj američke bezbednosne uloge. Danska, s druge strane, ulaže u nove brodove i dronove dugog dometa kako bi osigurala sopstvenu poziciju i interese na Arktiku.

Prema rečima Nime Koramija iz Arktičkog instituta, ovaj potez ima i simboličku dimenziju – signalizaciju Vašingtonu da je Danska ozbiljno posvećena bezbednosti regiona.

– Vlada Danske ovim poručuje SAD da je spremna da uloži dugoročna sredstva i ljudske resurse u bezbednost Grenlanda i širu situaciju na Arktiku – izjavio je Korami za „Biznis insajder“.

Slanje vojnika u Ukrajinu i rusko upozorenje

Danska planira da pošalje svoje vojnike na obuku u Ukrajinu, što je izazvalo oštru reakciju Moskve. Rusija upozorava Kopenhagen da ne dozvoli dublje uvlačenje u konflikt.

Načelnik Generalštaba danske vojske, Peter Bojsen, izjavio je za TV2 da će danski vojnici, bez naoružanja i iz različitih pukova, biti upućeni u Ukrajinu na obuku. Fokus će biti na borbenim tehnikama, naročito na iskustvima u upotrebi dronova iz trogodišnjeg ratnog sukoba.

Ova odluka usledila je nakon Bojsenovih poseta Ukrajini u prethodnim mesecima. Planirano je da obuka traje između jedne i dve nedelje, a da započne već tokom leta.

(Business Insider)

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading