AfD
Foto: Alo/Profimedia

Nemačka se priprema za opšte izbore za Bundestag, donji dom parlamenta, koji će biti održani 23. februara, nakon raspada tzv. semafor koalicije (SPD, liberali i Zeleni).

Zemlja ima proporcionalni izborni sistem, što omogućava anketama da prilično precizno predvide moguće scenarije za formiranje vlade nakon izbora.

Glavne stranke i lideri

SPD – Socijaldemokratska partija Nemačke (Olaf Šolc)

SPD je tradicionalna partija levog centra i najstarija politička organizacija u zemlji. Nakon godina pada podrške, 2021. godine se oporavila, omogućivši Olafu Šolcu da postane kancelar predvodeći koaliciju socijaldemokrata, liberala i Zelenih.

CDU/CSU – Hrišćansko-demokratska i Hrišćansko-socijalna unija (Fridrih Merc)

Ova desnocentristička koalicija dugo se smatra "prirodnom" vladinom opcijom za Nemačku, često predvodeći posleratne koalicije. Stranka beleži rast podrške nakon povlačenja Angele Merkel, a njen lider Fridrih Merc je korporativni advokat.

Zeleni (Robert Habek)

Nemački Zeleni su značajniji nego slične stranke u drugim zemljama. U trenutnom parlamentu bili su deo koalicije Olafa Šolca, gde su Robert Habek i Analena Berbok zauzimali ključne ministarske pozicije.

AfD – Alternativa za Nemačku (Alis Vajdel)

Krajnje desna stranka osnovana 2013. godine, poznata po protivljenju imigraciji i evropskim integracijama. Popularnost liderke Alis Vajdel dodatno je porasla nakon njene interakcije s Ilonom Maskom, koji je javno podržao stranku.

FDP – Stranka slobodnih demokrata (Kristijan Lindner)

Manja liberalna stranka, fokusirana na poslovne interese i ekonomsku deregulaciju. Njen lider, Kristijan Lindner, bio je ministar finansija u Šolcovoj vladi do raspada koalicije.

Levica (Jan Van Aken i Hajdi Rajhinek)

Levičarska populistička stranka, naslonjena na nasleđe istočnonemačkih komunista i disidentskih socijaldemokrata.

BSW – Savez Sare Vagenkneht (Sara Vagenkneht)

Nova politička opcija, čiji potencijal na izborima tek treba da se proceni.

Moguće postizborne koalicije

Budući da nijedna stranka neće imati većinu, pažnja je usmerena na moguće koalicije.

Velika koalicija

CDU/CSU (34%) + SPD (17%) = 51%

Crno-zelena koalicija

CDU/CSU (34%) + Zeleni (15%) = 48%

Jamajka koalicija

CDU/CSU (34%) + Zeleni (15%) + FDP (4%) = 53%

Semafor koalicija

SPD (17%) + Zeleni (15%) + FDP (4%) = 36%

Ako neka stranka ne pređe izborni prag od 5%, njen udeo glasova preraspodeljuje se uspešnijim strankama, dodatno menjajući odnose moći.

Ključni izazovi

Bez FDP-a, Šolcova vlada ne bi mogla da opstane. Takođe, SPD bi se teško snašla u formiranju nove koalicije bez CDU/CSU. S druge strane, stranka Fridriha Merca ima više šansi da profitira od novih izbora, potencijalno jačajući svoju poziciju u budućem Bundestagu.

Ostaje da se vidi kakvu će političku mapu oblikovati izbori, ali jasno je da će koalicije ponovo igrati ključnu ulogu u nemačkoj politici.

(24sedam.rs) 

BONUS VIDEO

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading