U nešto dužem obraćanju na centralnoj proslavi 31. godišnjice pbeležavanja VPA Oluja, Dana pobede i domovinske zahvalosti i Dana hrvatskih branitelja, Milanović je govorio i o ulozi Hrvata iz BiH u tom ratu, istakavši da je to bio zajednički i neodvojivi rat.

On je istakao da je Dejtonski mirovni sporazm potpisan nakon intervencije Hrvatske vojske, koja nije bila samovoljna ni avanturistička, nego dogovorena s američkim saveznicima. Dodao je da su neki delovi završne operacije sprovedeni na njihovo insistiranje.

"Ne bi bilo Dejtona da nije bilo Hrvatske vojske, da nije bilo hrvatskih gardijskih brigada i HVO-a. Ništa od toga danas ne bismo imali. To je jednostavna istina", rekao je Milanović.

Milanović je rekao i da Knin nije bio srce pobune protiv hrvatske države, već da je, kako je ustvrdio, pobuna došla iz Beograda.

Ocenio je da je hrvatska interpretacija istorije poštena, iako je, kako je rekao, i sam subjektivan kao predsednik Hrvatske i Hrvat. Dodao je da nije nužno da svi istoriju vide na isti način.

"Ne bi trebalo reagovati na svaku verbalnu besmislicu koja dođe preko Dunava. Dolaziće celo vreme", rekao je Milanović i ukazao da Hrvatska mora obratiti pažnju na naoružavanje Srbije jer to  utiče na hrvatsku bezbednost i iziskuje novac. Dodao je da ne vidi način na koji bi se Oluja mogla ponoviti niti mogućnost da Hrvatska bude ugrožena.

Govoreći o odbrambenim izdvajanjima u Hrvatskoj, Milanović je postavio pitanje šta bi za Hrvatsku značilo izdvajanje pet posto BDP-a za odbranu. Rekao je da Hrvatska trenutno izdvaja dva posto, više nego ikada i, prema njegovoj oceni, gotovo dovoljno.

Upozorio je da je Hrvatska prešla granicu na kojoj su kamate na javni dug jednake izdvajanjima za odbranu te poručio da se pitanja o odbrambenim troškovima moraju javno postavljati jer direktno utiču na građane.

Milanovića brine što se iza te inicijative krije finansijski interes velikih igrača i to što će novac hrvatskih građana završavati u džepovima vlasnika nemačkih, francuskih i američkih proizvođača oružja.

O naoružavanju Srbije, Milanović je rekao da "kada se Srbija naoružava i od nekih hrvatskih formalnih saveznika. " Moramo se upitati: je li to poštena igra? Koliko nas to košta i koliko će nas još to koštati? ", upitao je Milanović.

Milanović je govorio o ratu u Ukrajini i ratu SAD i Izraela u Iranu i u tom kontekstu o odbrambenim sposobnostima Hrvatske, podsetivši na biblijsku priču o Davidu i Golijatu. Ocenio je da je to, osim priče o veri, pre svega priča o pameti i inteligenciji te onome što je Hrvatska činila tokom rata.

"Hrvatska nije dobila samo golom silom, nego i pameću", rekao je Milanović.

Premijer Andrej Plenković rekao je na svečanosti u Kninu da je akcija Oluja "bila brilijantna vojna pobeda i legitimna oslobodilačka akcija".

"Oluja nije bila samo legitimna oslobodilačka operacija pod vodstvom prvog hrvatskog predsednika dr. Franje Tuđmana, već i akcija koja je spasila Bihać od preteće humanitarne katastrofe, promenila odnos snaga u Bosni i Hercegovini i otvorila put miru i Dejtonskom sporazumu", rekao je Plenković.

Plenković je Oluju nazvao krunom svih pobeda u Domovinskom ratu i brilijantnom vojnom akcijom koja je promenila tok hrvatske istorije. 

"Današnji svet, s ruskom agresijom na Ukrajinu, ratom na Bliskom istoku i drugim globalnim pretnjama, ponovno nas upozorava da se mir i sigurnost ne mogu uzimati zdravo za gotovo", rekao je premijer. U takvom okruženju, Hrvatska se ne takmiči u naoružanju niti ikome preti, ali se "ne boji nikoga" i "na svaku pretnju znaće odgovoriti".  

Rekao je, između ostalog Plenković, i da Hrvatska više nikada neće biti nespremna ni nezaštićena, vodeći se načelom: "Želimo li mir, moramo biti sposobni odbraniti ga".