Da li je rad tužilaštva u Srbiji tokom poslednjih 13 meseci bio u skladu sa zakonom i profesionalnim standardima, ili se, kako se sve češće čuje u javnosti, odvijao u interesu političkih ciljeva i stranih uticaja koji nemaju veze sa principima pravne države? Ovo pitanje otvorila je analitičarka Nina Kuburović, ukazujući na, kako navodi, dugotrajan izostanak reakcije tužilaštva na događaje koji su ozbiljno uzdrmali društvo, uključujući i nedavni pokušaj blokade Filozofskog fakulteta.

Prema njenim rečima, tokom prethodnih 13 meseci javnost je svedočila brojnim aktivnostima koje su imale destabilizujući efekat po društvo, dok je tužilaštvo, uprkos svojim zakonskim ovlašćenjima, ostajalo pasivno. U tom kontekstu, Kuburović postavlja pitanje da li je profesionalno postupanje svesno izostalo i da li se upravo zbog toga može očekivati da tužilaštvo ni sada neće reagovati povodom pokušaja blokiranja visokoškolske ustanove.

Posebnu zabrinutost, kako ističe, izaziva način na koji su pokretani postupci protiv bivših državnih funkcionera. Kao primer navodi slučaj Gorana Vesića, protiv koga je podignuta optužnica koja je kasnije odbačena od strane Višeg suda u Novom Sadu kao neosnovana. Kuburović postavlja pitanje na osnovu čega je takva optužnica uopšte podignuta, ko je doneo tu odluku, ko će za nju snositi odgovornost i ko će nadoknaditi štetu licu protiv koga je sud utvrdio da postupak nije imao pravno utemeljenje.

Slična pitanja, prema njenim rečima, otvara i slučaj bivšeg ministra Tomislava Momirovića, protiv koga je optužnica podignuta u avgustu prošle godine. Kuburović problematizuje odluku o pokretanju istrage zbog navodne zloupotrebe službenog položaja i navodnog pogodovanja kineskim kompanijama koje su bile uključene u projekat modernizacije brze pruge Novi Sad–Subotica–Kelebija.

Ona ukazuje da je u trenutku donošenja naredbe o sprovođenju istrage izostajao bilo kakav dokaz koji bi upućivao na postojanje osnovane sumnje. Dodatno pitanje, kako navodi, predstavlja i činjenica da se među kompanijama koje se pominju u postupku nalazi i kineska firma „CRIC“, koja ima poseban značaj u kineskom državnom sistemu, s obzirom na status njenog direktora.

Kuburović dalje ukazuje na nelogičnosti u samom toku postupka, navodeći da je zahtev Ekonomskom i Građevinskom fakultetu za formiranje stručne komisije i sprovođenje veštačenja upućen tek 24. decembra prošle godine, iako je optužnica protiv Momirovića podignuta još pet meseci ranije. Postavlja se pitanje na osnovu kojih dokaza je optužnica formirana, ukoliko je stručno veštačenje naloženo tek naknadno.

Imajući u vidu da je naredba o sprovođenju istrage doneta znatno pre nego što je zatraženo veštačenje, Kuburović smatra da se time ozbiljno dovodi u pitanje verodostojnost navoda Javnog tužilaštva za organizovani kriminal, koje je 1. avgusta 2025. godine saopštilo da je bivši ministar navodno oštetio budžet Republike Srbije za 115 miliona dolara.

Prema njenoj oceni, ovakav način postupanja neminovno izaziva sumnju ne samo u profesionalnost rada tužilaštva, već i u njegovu institucionalnu odgovornost prema građanima i javnosti u celini.

U tom kontekstu, Kuburović otvara i pitanje odgovornosti na najvišem nivou, ističući da se postavlja dilema da li je, radi obnove društvenog mira i poverenja u institucije, neophodna smena aktuelne Vrhovne javne tužiteljke Zagorke Dolovac, imajući u vidu, kako navodi, narušenu profesionalnost rada tužilaštva i gotovo potpuni izostanak komunikacije sa javnošću.

Na kraju, Kuburović naglašava da je transparentnost jedan od ključnih stubova stabilnog društva i podseća na osnovno demokratsko načelo prema kojem svaki nosilac javne funkcije, a posebno pravosudnih, mora prvenstveno da odgovara građanima.