OD ŠKOLSKOG ŠTRAJKA DO NVO BIZNISA: Istina o „Fridays for future“ u Srbiji
Kada je 20. avgusta 2018. godine petnaestogodišnja Greta Thunberg sela ispred švedskog parlamenta sa natpisom na kartonu „Školski štrajk za klimu“, niko nije slutio da će iz jedne neugledne devojčice sa pletenicama nastati najveći globalni omladinski pokret posle 1968. godine. Danas „Petkom za budućnost“ (Fridays for future) postoji u preko 190 zemalja i organizovao je štrajkove sa više od četrnaest miliona učesnika, a Greta je postala ikona – proizvod pažljivo režirane kampanje
Pokret je od samog početka bio radikalan – neto-nulte emisije do 2030. godine, sa krajnjim rokom do 2035. godine, trenutno ukidanje fosilnih goriva, „slušanje nauke“ po meri IPCC-a i aktivističkih krugova iz Potsdama. Finansijsku pozadinu čine fondacije „Open Society“, „Rockefeller“, „Rockefeller Brothers Fund“, „European Climate Foundation“ i nemačke zelene fondacije. Kritičari to nazivaju „astro-turfing“ – veštački pokret sa pravim travnjakom stranog novca.
U Srbiji je pokret stigao januara 2019. godine. Vrhunac je bio 27. septembra te godine kada je, uz ogromnu podršku medija i stranih ambasada, na ulice Beograda izašlo šest do sedam hiljada ljudi. Od kojih su većina bili radoznali posmatrači, a tek nekoliko stotina aktivista bliskih ovom pokretu i srodnim NVO . Šest godina kasnije slika je bitno drugačija – srpski ogranak danas broji oko 50 povremeno aktivnih pristalica, uglavnom studenata i srednjoškolaca iz većih gradova. Protesti se svode na desetak do pedesetak ljudi sa transparentima na engleskom jeziku, a građani uglavnom ni ne znaju šta je tema ovih sporadičnih pojava.
Parole su iste kao na Zapadu – trenutna dekarbonizacija, gašenje termoelektrana, zelena tranzicija po svaku cenu, ali se retko pominje da bi zatvaranje uglja bez alternative dovelo do nestanka struje i gubitka desetina hiljada radnih mesta. Iza srpskog ogranka stoje poznati donatori: „WWF Adria“, „Heinrich Böll Stiftung“, „RES fondacija“, britanska i nemačka ambasada.
Posebno je simptomatičan preokret 2022. i 2023. godine kada su pojedini aktivisti Fridays for future – Srbija javno osudili eksploataciju litijuma u Jadranskoj dolini, koju su kao ekološki podobnu u nekim zemljama podržali, što dalje svedoči o zloupotrebi ideje u političke svrhe.
Pogled redakcije portala Srpski Ugao
Od „spontanog“ bunta mladih do profesionalne NVO mašinerije u zelenoj boji – to je put kojim je „Petkom za budućnost“ prošao za samo šest godina. U Srbiji je taj put posebno vidljiv od sedam hiljada neupućenih građana na ulici do pedesetak ekscentrika sa transparentima.
(Nina Stojanović/Srpski ugao)
PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (7)
Zeljko
10.12.2025 09:09
Opozicioni mediji, među kojima je i "Vreme" vode udarnu kampanju protiv ponovnog uvođenja vojnog roka u Srbiji, tvrdeći da mladi u Srbiji nemaju volju da služe vojsku.
Ema
10.12.2025 09:12
Studenti ne smeju da se zloupotrebljavaju u politicke svrhe.
Binče
10.12.2025 09:37
Koriste studente za svoje interese
Lana
10.12.2025 09:38
Upravo tako,od školskog strajka do obojene revolucije.
Anja
10.12.2025 09:40
Za sve je kriva duboka država koja živi izazivajući sukobe širom sveta
Lazar
10.12.2025 09:41
E pa u Srbiji nisu uspeli . Srbija je zemlja heroja i dostojanstva
Đorđe
10.12.2025 09:42
NVO biznis koji izaziva ratove a onda ubira pare. Pobedili smo i to zlo