Izgradnja deonice auto-puta između Pakovraće i Požege predstavlja jedan od najvažnijih infrastrukturnih poduhvata realizovanih u Srbiji u poslednjih deset godina. Ova saobraćajnica, koja je svečano puštena u promet 28. juna, ima poseban značaj jer predstavlja istorijski iskorak u povezivanju zapadne Srbije sa ostatkom zemlje.

Nova deonica deo je dugoročnog plana izgradnje savremene putne veze između Beograd i Jadranskog mora, odnosno Crna Gora, preko Koridora 11, poznatog i kao evropski put E-763. Ovim projektom Srbija korak po korak gradi modernu saobraćajnu osu koja će imati regionalni i međunarodni značaj.

Auto-put Pakovraće–Požega dugačak je približno 19,5 kilometara i prolazi kroz izuzetno složen brdsko-planinski teren zapadne Srbije. Prethodno je u januaru 2022. godine u saobraćaj puštena deonica auto-puta „Miloš Veliki“ od Preljine kod Čačak do Pakovraće, u dužini od oko 11,5 kilometara, čime su višesatne gužve kroz Čačak, naročito tokom letnjih meseci i vikenda, praktično eliminisane.

Najimpresivniji objekti na novoj trasi su tuneli „Laz“ i „Munjino brdo“, čija ukupna dužina iznosi oko 2,8 kilometara. Oni trenutno važe za najduže tunele u Srbiji i predstavljaju pravi inženjerski podvig. Ipak, taj rekord neće dugo trajati, jer se na Fruškogorskom koridoru gradi tunel „Iriški venac“, čija je desna cev već probijena, a po završetku će imati dužinu od čak 3,5 kilometara.

Pored tunela, deonica do Požege obuhvata i veliki broj mostova i vijadukata, projektovanih da premoste duboke klisure i zahtevne terene, čime je obezbeđena maksimalna bezbednost i protočnost saobraćaja.

Do Zlatibora za nešto više od dva sata

Završetkom ove deonice, Beograd je auto-putem direktno povezan sa zapadnom Srbijom. Vreme putovanja od prestonice do Zlatibor skraćeno je na oko dva sata i 15 minuta, što značajno olakšava svakodnevno kretanje stanovništva, ali i dolazak turista.

Planinske i turističke destinacije kao što su Zlatibor, Tara, Mokra Gora i drugi centri zapadne Srbije sada su znatno dostupniji domaćim i stranim gostima. Brža i bezbednija putna veza stvara preduslove za dalji rast turizma, što direktno utiče na povećanje prihoda lokalnih zajednica.

Nova infrastruktura ima snažan efekat i na ekonomski razvoj regiona. Efikasniji i povoljniji transport omogućiće brži razvoj industrije, poljoprivrede i trgovine. Požega, Arilje, Ivanjica i čitav Zlatiborski okrug dobili su kvalitetniju vezu sa tržištem Beograda, ali i sa Evropskom unijom putem mreže auto-puteva.

Deonica Preljina–Požega predstavlja samo prvi korak u stvaranju savremene saobraćajne veze između Beograda i crnogorskog primorja. Iz Požege je planiran nastavak izgradnje auto-puta ka Boljarima na granici sa Crnom Gorom, u pravcu Berane i Podgorica, a potom i dalje ka Bar na Jadranskoj obali.

Sigurnije i brže do Jadrana

Otvaranje ove deonice ima poseban značaj za građane koji putuju ka crnogorskom primorju, jer im značajno skraćuje put do mora i istovremeno povećava bezbednost putovanja.

U poređenju sa starim magistralnim pravcem koji prolazi kroz Ovčarsko-kablarsku klisuru i brojna naseljena mesta, sa velikim brojem krivina i čestim saobraćajnim nezgodama, novi auto-put donosi znatno viši nivo sigurnosti, komfora i protočnosti saobraćaja.