Nakon što je tokom redovnog inspekcijskog nadzora Direktorat civilnog vazduhoplovstva utvrdio da je Wizz Air na Aerodromu „Nikola Tesla“ angažovao pružaoca usluga linijskog održavanja bez neophodnog odobrenja za obavljanje te delatnosti u Republici Srbiji, ova niskobudžetna avio-kompanija krenula je u otvorenu kampanju protiv odluka državnih institucija.

Umesto da prihvati nalaze regulatora i uskladi poslovanje sa propisima Republike Srbije, Wizz Air je sebe predstavio kao žrtvu i pokrenuo peticiju pod nazivom „Ne gasite Wizz Air bazu u Beogradu“.

Međutim, računica Wizz Aira nije uspela.

Iako su spor, koji se pre svega odnosi na bezbednost putnika i poštovanje propisa Republike Srbije, pokušali da prebace na politički teren, peticiju je potpisalo svega 21.413 građana. U poređenju sa više od devet miliona putnika koji svake godine koriste Aerodrom „Nikola Tesla“, taj broj predstavlja pravi debakl. Više od devet miliona putnika praktično je okrenulo leđa kampanji Wizz Aira, koja nije dobila podršku kakvoj su se u kompaniji očigledno nadali. Mnogi su, očigledno, procenili da insistiranje državnih organa na poštovanju propisa i zaštiti bezbednosti putnika mora imati prednost u odnosu na interese bilo koje avio-kompanije. Posebnu pažnju izaziva činjenica da organizatori najavljuju da će peticiju predati Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture i Vladi Srbije.

Time se spor, koji je nastao nakon nalaza inspekcije DCV, pokušava preneti sa stručnog i regulatornog na politički teren, uz dodatni pritisak na državne institucije. U javnoj kampanji kompaniji su podršku pružili i pojedini opozicioni aktivisti i blokaderi predstavljajući čitav slučaj kao političko, a ne prvenstveno pitanje poštovanja propisa i bezbednosti putnika. A upravo je bezbednost ono oko čega nema kompromisa. Pravila u civilnom vazduhoplovstvu postoje da bi štitila živote putnika i zato njihovo poštovanje mora biti apsolutni prioritet. Koliko je to važno pokazao je i nedavni incident na letu jednog drugog niskobudžetnog prevoznika iz Soluna, u kojem je povređen i jedan državljanin Srbije. Da u menadžmentu Wizz Aira vlada nervoza, pokazuje i propust koji nije promakao javnosti.

Konferenciju za medije ispred prostorija Direktorata civilnog vazduhoplovstva u Skadarskoj ulici zakazali su za „ponedeljak, 11. jul“, iako taj datum nije bio ponedeljak. Datum su ispravljali i uskladjivali 3 puta. Izgleda da je za Wizz AIR problem i da se usklade i sa kalendarom i tačno napišu datum. Greška koja je izazvala brojne komentare otvorila je i pitanje koliko se pažnje posvećuje detaljima u kompaniji koja svakodnevno prevozi veliki broj putnika. Ako nisu uspeli da provere ni dan i datum sopstvene konferencije za medije, i sa tim se usklade ostaje pitanje kako očekuju da javnost bezrezervno prihvati njihove tvrdnje u sporu sa institucijama koje insistiraju na doslednoj primeni zakona i bezbednosnih standarda.