Na današnji dan, pre tačno 27 godina, započelo je bombardovanje Savezne Republike Jugoslavije od strane NATO alijanse – događaj koji je ostavio duboke i trajne posledice po zemlju i njen narod. Sećanje na tih 77 dana i danas izaziva bol i gorčinu.

Tim povodom, za „Novosti“ je govorio penzionisani major i bivši obaveštajac Pjer Anri Binel (74), čovek koji je svojevremeno osuđen zbog toga što je srpskim vlastima dostavio poverljive informacije o planovima NATO, pokušavajući da spreči napad.

– Nimalo ne žalim zbog onoga što sam uradio. Naprotiv. Kada se pogledam u ogledalo, nemam čega da se stidim. Sve bih ponovio, bez obzira na cenu koju sam platio – rekao je Binel.

Zbog tog čina, oduzeto mu je visoko francusko odlikovanje Legija časti, ali kako kaže, ostao je ponosan na priznanja koja mu niko ne može oduzeti.

– Uzeli su mi Legiju časti, ali Ratni krst ne mogu, jer sam ga zaslužio u ratu. Ponosan sam i na medalju „Miloš Obilić“ koju mi je dodelila Srbija – istakao je.

Govoreći o NATO bombardovanju, njegov stav je nedvosmislen.

– To je bio kriminalni napad. Jednostavno rečeno – ratni zločin. Iako je Ženevska konvencija to zabranjivala, civilni ciljevi su planski gađani – rekao je.

Binel ističe da mu sećanja na taj period nisu izbledela.

– Za mene je sve to kao da se dogodilo juče. Iako sam bio i u Zalivskom ratu, ništa ne može da se poredi sa onim što osećam prema Srbiji i ratu u Jugoslaviji. To ima i duboku ličnu dimenziju, zbog svega kroz šta sam prošao – rekao je.

U vreme NATO agresije, Binel je radio kao šef kabineta francuskog predstavnika pri NATO i odlučio je da iz humanih razloga pomogne Srbiji.

– Dao sam pripremne planove. Znali su se tip i broj ciljeva u slučaju napada, ali ne i konkretne lokacije – objasnio je.

Iako nije uspeo da spreči bombardovanje, uspeo je da ga odloži.

– Napad je odložen za nekoliko meseci. Sprečio sam da se to desi tokom zime – rekao je.

Zbog toga je kasnije osuđen u Parizu za špijunažu, lišen čina i osuđen na pet godina zatvora, od čega tri uslovno. Kazna mu je kasnije smanjena, a nakon izlaska iz zatvora 2022. godine promenio je profesiju i počeo da radi kao geometar.

Nakon toga, ponovo je posetio Srbiju.

– Kada sam mogao ponovo da putujem, otišao sam u Srbiju. Dočekan sam srdačno, video sam generala Milanovića i predstavio svoju knjigu „Ratni zločini NATO“ – rekao je.

Njegova povezanost sa Srbijom, kako kaže, ima i dublje korene.

– Moje prijateljstvo sa Srbima je istorijsko, gotovo porodično. Moj deda je ratovao sa srpskim oficirima kod Skoplja. Srbija mi je u srcu. A Kosovo je oteto od Srbije, ono je srpska pokrajina – istakao je.

Govoreći o širem geopolitičkom kontekstu, Binel smatra da su sukobi na prostoru bivše Jugoslavije deo mnogo većih procesa.

– Treći svetski rat počeo je raspadom SSSR-a, a u Evropi raspadom Jugoslavije. Nemci su imali značajnu ulogu, podržavajući Hrvatsku, snabdevajući je oružjem i obukom – rekao je.

Dodao je da je bio detaljno upoznat sa tim događajima jer je radio u obaveštajnoj strukturi NATO u Briselu od 1996. do 1998, a pre toga služio u Bosni i Hercegovini.

Danas, Binel živi mirnijim životom.

– U penziji sam, bavim se kućom, vrtom, putujem sa unucima. Voleo bih ponovo da dođem u Beograd. Pišem memoare – rekao je.

Kada je reč o savremenim globalnim odnosima, ocenjuje da je situacija izuzetno nestabilna.

– Svet je danas eksplozivan. Dolar gubi dominaciju, a samim tim i Amerika. Ako želimo mir, potrebno je obnoviti odnose sa Rusijom, kao u vreme SSSR-a – rekao je.

On smatra da su odnosi Zapada i Rusije godinama pogoršavani.

– Amerikanci su obećali da se NATO neće širiti na Istok, ali to obećanje nije ispunjeno. Situacija u Donbasu bila je sve teža, a pre početka sukoba u Ukrajini postojala je spremnost za dijalog, koji nije dozvoljen – tvrdi Binel.

Na kraju se osvrnuo i na mogućnost nuklearnog sukoba.

– Kada je reč o Rusiji, ne bojim se nuklearnog rata. Ali kada su u pitanju Amerikanci, oprezniji sam, jer se sve dešava daleko od njihove teritorije. Ono što znam jeste da Francuska neće staviti svoje nuklearno oružje u službu SAD – zaključio je Pjer Anri Binel.