Važno je napomenuti da ostavljanje hrane na grobnim mestima većina grobalja zabranjuje, pa je dozvoljeno jesti samo na licu mesta ili ostatke poneti kući.

Zašto Srbi jedu na groblju?
Jedenje i deljenje hrane na groblju ima duboke korene u staroslovenskoj tradiciji i predstavlja način komunikacije sa pokojnicima. 

Hrana koja se deli za duše pokojnika i preminulih srodnika predstavlja posebnu komunikaciju sa umrlima. Groblje je sveti prostor gde borave duše predaka, a obredna praksa jedenja na groblju ostala je kroz zadušnice i zagrobne kultove prehrišćanskog porekla.

Gozba za pokojnika i tradicija trizni

Kod starih Slovena priređivane su posebne gozbe poznate kao trizne, kada su živi organizovali svečanosti posvećene precima. Hrana koja se nosi na grobove obično je bogata i raznovrsna, namenjena kako pokojniku, tako i slučajnim prolaznicima i sirotinji.

Ovaj običaj uključuje i davanje onoga što je pokojnik voleo dok je bio živ – hranu, piće, pa čak i upaljene cigarete za preminule pušače, kako bi im se na simboličan način „ugodilo“.

Praksa jedenja i pijenja na groblju ostaje važan deo srpske kulturne i duhovne tradicije, spajajući poštovanje prema precima sa zajedničkim okupljanjem i sećanjem na pokojne.