Sve veće cene nekretnina i strožiji uslovi kreditiranja poslednjih godina dodatno komplikuju proces kupovine stana, posebno za one koji kupuju svoju prvu nekretninu. Ono što na prvi pogled deluje kao jasna računica, u praksi uključuje niz dodatnih troškova koji značajno povećavaju ukupnu sumu potrebnu za ulazak u stan.

Jedan od prvih finansijskih izdataka na koje kupci moraju da računaju jeste porez na prenos nepokretnosti, koji iznosi tri odsto procenjene tržišne vrednosti stana. Ovaj trošak u pravilu pada na teret kupca, osim u slučajevima kupovine novogradnje, gde se ovaj porez ne plaća.

Nakon toga sledi obezbeđivanje kapare, koja najčešće iznosi oko deset procenata dogovorene cene nekretnine. Upravo taj deo predstavlja prvi ozbiljan finansijski korak u procesu kupovine i često je presudan za rezervaciju stana.

Ukoliko se angažuje agencija za nekretnine, potrebno je uračunati i njihovu proviziju, koja se obično kreće između dva i tri procenta od ukupne kupoprodajne vrednosti, uz dodatni obračun PDV-a. Iako to povećava trošak, mnogi kupci koriste agencije kako bi lakše došli do odgovarajuće nekretnine i prošli kroz administrativni deo procesa.

Najkompleksniji deo dolazi prilikom odlaska u banku po stambeni kredit. Banke najčešće finansiraju do oko 75 odsto vrednosti nekretnine, što znači da kupac mora da obezbedi preostali deo iz sopstvenih sredstava. Uz to dolaze i dodatni bankarski troškovi, koji se često zanemaruju u početnoj računici.

Jedan od tih troškova je procena vrednosti nekretnine koju zahteva banka kako bi se osigurala realna tržišna vrednost stana. Ovaj posao obavljaju ovlašćeni procenitelji, a cena procene se najčešće kreće između 150 i 300 evra.

Dodatni trošak predstavlja i overa ugovora o kreditu kod notara, čija cena zavisi od visine kredita. Na primer, za kredit od oko 100.000 evra, ovaj trošak može dostići približno 530 evra. Uz to se često javlja i tzv. interkalarna kamata, koja se obračunava od momenta isplate kredita do početka redovne otplate.

Čak i nakon useljenja, troškovi vlasništva nad nekretninom se ne završavaju. Od 2025. godine primenjuje se i godišnji porez na nekretnine, koji se razlikuje od jednokratnog poreza pri kupovini. Ovaj porez se obračunava po kvadratu korisne površine i iznosi od 0,60 do 8,00 evra po kvadratnom metru, u zavisnosti od odluka lokalne samouprave.

Posebno je važno napomenuti da se ovaj porez ne primenjuje na nekretnine koje vlasnik koristi kao stalno prebivalište ili koje se dugoročno izdaju, što ga čini selektivnim, ali i značajnim dodatnim troškom za određene vlasnike, piše Večernji list.