Zahvaljujući novim putevima i modernizovanoj železničkoj infrastrukturi, gradovi i sela na istoku Srbije danas su znatno pristupačniji potencijalnim kupcima nekretnina nego ranije. Suprotno dugogodišnjim stereotipima o „pustim krajevima“, ovaj deo zemlje se tiho, ali uporno, profilisao kao nova destinacija za mlade porodice, IT stručnjake i ljude koji se vraćaju iz dijaspore.

Dok su prethodnih godina fokus i interesovanje bili usmereni ka zapadnoj Srbiji, istok zemlje je bez velike pompe počeo da privlači one koji traže dugoročno održivo rešenje za život i rad. Razlog nije samo čist vazduh, mir i prirodna hrana – iza ovog trenda stoji ozbiljna ekonomska računica.

Kuća bez kupovine – realnost, ne mit

U trenutku kada cene kvadrata u Beogradu i Novom Sadu dostižu istorijske maksimume, područja u podnožju Rtnja, kao i sela oko Kladova, Bora, Majdanpeka i Knjaževca nude potpuno drugačiju sliku. Upravo tu se pokazuje jedna od najkonkretnijih državnih mera – subvencije Ministarstva za brigu o selu.

Država obezbeđuje do 1,2 miliona dinara za kupovinu seoske kuće sa okućnicom. Uslovi su relativno jednostavni: kandidat mora imati manje od 45 godina i jasno izraženu nameru da se trajno nastani na selu. Na istoku Srbije, ovaj iznos je i dalje dovoljan za kupovinu kvalitetnih i zdravih kuća, kojima je često potrebno samo osnovno uređenje kako bi postale funkcionalan porodični dom.

Širi paket podsticaja

Subvencije za kupovinu kuće predstavljaju samo jedan deo šireg seta mera koje dodatno jačaju ekonomski potencijal istoka Srbije, naročito od 2026. godine.

Podrška poljoprivredi
Za one koji planiraju proizvodnju borovnica, lešnika ili razvoj vinogradarstva, država subvencioniše značajan deo ulaganja u sadni materijal, mehanizaciju i sisteme za navodnjavanje. Podsticaji po hektaru su povećani, a agrarni budžet dostigao je istorijski maksimum.

Razvoj seoskog turizma
Vlasnici starih kuća imaju mogućnost da koriste bespovratna sredstva i povoljne kredite sa kamatom od oko 1% za adaptaciju objekata u etno-smeštaj. Koncept sporijeg, održivog načina života privlači sve veći broj domaćih i stranih turista, a istočna Srbija se prepoznaje kao autentična i još uvek nedovoljno istražena destinacija.

Energetska efikasnost
Kroz programe lokalnih samouprava i države moguće je ostvariti povraćaj do 50% uloženih sredstava za ugradnju solarnih panela, zamenu stolarije i druge mere koje dugoročno smanjuju troškove grejanja i potrošnje energije.

Ko danas dolazi na istok Srbije

Struktura novih stanovnika značajno se promenila. Više se ne radi isključivo o starijoj populaciji – danas se izdvajaju tri dominantne grupe:

Digitalni nomadi – stručnjaci zaposleni u međunarodnim kompanijama koji rade na daljinu, koriste brz internet i istovremeno uživaju u prirodi i miru.

Povratnici iz dijaspore – ljudi koji su godinama radili u Nemačkoj, Švajcarskoj i drugim zemljama, a sada kapital ulažu u vinograde, farme i porodične biznise.

Mlade porodice sa vizijom – roditelji koji žele da im deca odrastaju u zdravijem okruženju, daleko od zagađenja, buke i gradske gužve.

Od zabačenog kraja do tržišne prilike

Istok Srbije danas više nije izolovan region. Novi putni pravci i modernizovana železnica približili su Negotin, Kladovo i Knjaževac većim urbanim centrima. Istovremeno, proizvodi sa geografskim poreklom, poput homoljskog meda i vina iz Timočke krajine, sve češće pronalaze put do domaćeg i inostranog tržišta.

Na kraju, pitanje rizika je neizbežno. Svaka velika promena nosi određenu dozu neizvesnosti. Ipak, u trenutku kada su dostupni krov nad glavom, finansijski podsticaji za posao i resursi koje pruža netaknuta priroda, dilema se sve češće svodi na jedno – ostati u gradskoj gužvi ili iskoristiti priliku koja se nudi.