Ruska prestonica Moskva našla se danas na meti masovnog neprijateljskog napada bespilotnim letelicama. Prema saopštenju gradonačelnika Moskve Sergeja Sobjanina, ruske snage protivvazdušne odbrane oborile su ukupno 24 drona koja su se kretala u pravcu grada.

Napad je trajao gotovo dva sata, od 15.40 do 17.31 časova, a sve nadležne službe su odmah po obaranju letelica upućene na lokacije gde su pale ruševine. Moskovske vlasti navode da su svi dronovi presretnuti pre nego što su uspeli da stignu do ciljeva unutar grada.

„Službe za vanredne situacije rade na mestima pada ostataka letelica“, izjavio je Sobjanin, ne iznoseći informacije o eventualnim žrtvama ili materijalnoj šteti.

Vazdušni saobraćaj u kolapsu iznad Moskve i okoline

Napad je izazvao ozbiljne poremećaje u civilnom vazdušnom saobraćaju. Moskovski aerodromi već drugi dan zaredom funkcionišu u kriznom režimu, dok je avionski saobraćaj gotovo u potpunosti obustavljen.

Prema procenama stručnjaka iz avio-industrije, višesatni prekidi u radu aerodroma i kašnjenja letova donose štetu koja se meri stotinama miliona rubalja po satu. Posledice ovih poremećaja osećaju se ne samo u samoj Moskvi, već i širom Moskovske oblasti.

Svedoci navode da je nebo iznad grada gotovo potpuno prazno, sa minimalnim brojem letelica u vazduhu, što dodatno oslikava razmere situacije.

Masovna upotreba jeftinih dronova

U okolini Moskve zabeležena je pojačana aktivnost bespilotnih letelica niske cene i sa minimalnim bojevim punjenjem. Kao dominantan tip pominje se dron poznat pod nazivom „Čaklun“.

Prema dostupnim informacijama, ovakve letelice se koriste u velikom broju kako bi se zasićili sistemi protivvazdušne odbrane, ali i kako bi se izazvali ozbiljni ekonomski, logistički i infrastrukturni poremećaji, čak i bez masovne upotrebe teškog naoružanja.

Globalna pozadina napada

Današnji napad na Moskvu dolazi u trenutku naglog zaoštravanja globalnih tenzija. Situacija se dodatno komplikuje nakon američke vojne operacije u Venecueli, hapšenja predsednika Nikolasa Madura i otvorenog preusmeravanja fokusa Vašingtona ka Latinskoj Americi.

Istovremeno, dolazi i do naglog pogoršanja bezbednosne situacije na Bliskom istoku, što zajedno stvara utisak da svet ulazi u novu fazu globalne nestabilnosti, u kojoj se istovremeno otvaraju krizna žarišta na više kontinenata.