Rat u Ukrajini, koji je Rusija započela u februaru 2022. godine, za mnoge kompanije u ruskoj odbrambenoj industriji u početku je izgledao kao ogroman poslovni zamah. Među njima je bila i moskovska firma kojom rukovodi 75-godišnji naučnik Vladimir Arsenjev, direktor Centralnog naučnoistraživačkog instituta „Volna“, proizvođača ključnih komponenti za komunikacione sisteme koje koriste posade ruskih tenkova, prema navodima agencije Reuters.

Kada su ruske tenkovske kolone ušle u Ukrajinu, Arsenjevova fabrika bila je zatrpana narudžbinama Ministarstva odbrane. Međutim, ono što je isprva delovalo kao poslovni procvat, vrlo brzo se pretvorilo u, kako je sam Arsenjev opisao, „otrovan pehar“. U nizu intervjua za Reuters, prvi put je javno progovorio o pritiscima sa kojima se suočavao.

Od njega se zahtevalo da u izuzetno kratkom roku višestruko poveća proizvodnju, da isporučuje robu u strogo definisanim terminima i to po cenama koje je jednostrano određivalo rusko Ministarstvo odbrane. Prostor za kašnjenja ili greške praktično nije postojao.

Neispunjavanje obaveza nije bilo opcija. U atmosferi koja je, prema njegovim rečima, podsećala na mračne sovjetske decenije, ruske vlasti su proizvođačima odbrambene opreme otvoreno pretile krivičnim gonjenjem i zatvorskim kaznama ukoliko ugovori ne budu ispoštovani. U javnom diskursu sve češće su se pominjale istorijske paralele sa vremenom Josifa Staljina.

Do proleća 2023. godine, „Volna“ je počela da zaostaje za ambicioznim proizvodnim planovima. Unutar kompanije izbili su ozbiljni sukobi u menadžmentu, što potvrđuju intervjui sa ključnim akterima i sudska dokumentacija. Manjinski akcionar Sergej Mosijenko rekao je da je na vreme shvatio da rokovi neće moći da budu ispoštovani i da je zbog toga pokušao da alarmira nadležne.

– Ministarstvo odbrane je kupac. A kupac je uvek u pravu – rekao je Mosijenko, opisujući odnos snaga.

Arsenjev je tvrdio da se više puta obraćao zvaničnicima tražeći pomoć i razumevanje, ali da su njegovi apeli ostajali bez odgovora. Kako se finansijska situacija pogoršavala i kompanija se približavala bankrotu, očaj je dostigao vrhunac.

Dana 26. jula 2024. godine, Arsenjev je došao na Crveni trg u Moskvi. Ispred zidina Kremlja, u blizini mauzoleja Vladimira Lenjina, polio se benzinom i zapalio. Ovaj čin šokirao je rusku i svetsku javnost.

Sa teškim opekotinama, proveo je više nedelja u bolnici. U razgovoru za Reuters, Arsenjev je odbacio optužbe da su ugovori njegove firme ugroženi zbog nesposobnosti, tvrdeći da su pojedinci pokušali da ga diskredituju podnošenjem neosnovanih prijava vlastima.

– Kako je moguće da firma koja dobija sve više narudžbina i ispunjava ih, istovremeno umire? To znači da sistem ima ozbiljan problem – rekao je Arsenjev.

Kremlj i rusko Ministarstvo odbrane nisu odgovorili na pitanja Reutersa o ovom slučaju, niti o načinu na koji se upravlja ugovorima u odbrambenoj industriji.

Odbrambena industrija pod sve većim pritiskom

Problemi u Arsenjevoj firmi osvetlili su širu sliku stanja u ruskoj vojnoj industriji, koja je godinama pod konstantnim pritiskom da povećava proizvodnju. Arsenjev nije bio jedini koji se našao na udaru.

Prema podacima sa sajta moskovskih sudova opšte nadležnosti, od početka rata u Ukrajini najmanje 34 osobe suočile su se sa krivičnim prijavama zbog ometanja državnih odbrambenih porudžbina. Među njima je najmanje 11 direktora kompanija i dva visoka rukovodioca.

Od kada je predsednik Rusije Vladimir Putin naredio ulazak trupa u Ukrajinu u februaru 2022, ruski proizvođači su dramatično povećali proizvodnju artiljerijskih granata, raketa, tenkova i dronova, nadmašivši kapacitete koje Ukrajina može da obezbedi uz pomoć Zapada.

Ipak, prema ocenama zapadnih analitičara, sektor je opterećen dubokim strukturnim problemima – neefikasnošću, birokratijom i korupcijom. To dovodi do rasta troškova, kašnjenja u proizvodnji i neispunjenih kvota, ističe Matje Buleg iz londonskog instituta Čatam Haus.

Arsenjev je ranije izjavio da je spor sa državom oko cena komponenti koje proizvodi „Volna“ ostavio firmu bez likvidnih sredstava. Zbog neplaćenih poreza, računi kompanije su blokirani, plate nisu isplaćivane, a radnici su pokrenuli tužbe.

– Odjednom smo se našli na ivici bankrota – rekao je Arsenjev.

Sudski izvršitelji koji su u septembru 2024. pokušali da naplate dugove nisu uspeli da pronađu imovinu koju bi zaplenili, pokazuje zvanična evidencija.

„Staljinova metoda“ u modernom ruhu

Ton odnosa države prema industriji dodatno je zaoštren izjavama Dmitrij Medvedev, bivšeg predsednika Rusije. Na sastanku sa industrijalcima u martu 2023. godine, Medvedev je pročitao telegram Josifa Staljina iz Drugog svetskog rata, u kojem se navodi da će proizvođači koji ne isporuče oružje na vreme biti „zgnječeni kao kriminalci“.

– Želim da zapamtite reči generalisimusa – rekao je Medvedev okupljenim menadžerima, prema snimku objavljenom na njegovom Telegram kanalu.

Osnova ovakvih pretnji nalazi se u zakonu iz 2017. godine, kojim se zloupotrebe u odbrambenim ugovorima tretiraju kao teško krivično delo, sa zaprećenom kaznom do 10 godina zatvora. Zakon je dodatno pooštren u septembru 2022. godine, čime je proširena lista dela koja mogu biti krivično gonjena, čak i bez dokazivanja lične koristi.

U januaru naredne godine, Putin je pozvao tužioce da „pojačaju kontrolu“ ispunjavanja vojnih naloga. Najmanje pet optuženih osuđeno je na zatvorske kazne do šest godina, dok je još 15 pritvoreno do suđenja.

Posledice na frontu

Nekoliko meseci nakon početka rata, ruske tenkovske posade suočile su se sa ozbiljnim nestašicama radio-opreme, pisao je vojnik Andrej Morozov u blog objavi iz avgusta 2022. godine.

– Nestalo ih je. Nema snabdevanja – naveo je on.

Morozov je izvršio samoubistvo u februaru 2024. godine, prema navodima ruskog poslanika, koji se pozvao na prepiske sa Ministarstvom odbrane. U oproštajnoj poruci Morozov je naveo da njegova jedinica pati od hroničnog nedostatka opreme, što Reuters nije mogao nezavisno da potvrdi.

Pre rata, „Volna“ je proizvodila oko 5.000 komunikacionih modula godišnje. Nakon invazije, potpisani su ugovori za više od 50.000 modula u jednoj godini. Desetostruko povećanje proizvodnje pokazalo se kao gotovo nemoguć zadatak.

Iako je fabrika dobijala avanse, u septembru 2023. Ministarstvo odbrane je iznenada zatražilo drastično smanjenje cena i povraćaj desetina miliona rubalja. Usledili su sudski sporovi, sa promenljivim ishodima.

Nakon samospaljivanja, Arsenjev je iz bolnice nastavio da pokušava da spase firmu. Kompanija nije ugašena, ali je znatno smanjena, a porudžbine su drastično opale. U oktobru 2024. godine, sud ga je dodatno kaznio novčanom kaznom zbog „neovlašćenih demonstracija“ na Crvenom trgu.

Šok koji je izazvao njegov čin, međutim, i dalje ne prolazi.