Prema ovom zakonu, predsednik može da angažuje američke oružane snage u oružanim sukobima najduže 60 dana bez formalnog odobrenja Kongresa. Nakon isteka tog perioda, za nastavak vojnih aktivnosti neophodno je da zatraži saglasnost zakonodavne vlasti.

Prema Zakonu o ratnim ovlašćenjima iz 1973. godine, američki predsednici imaju 60 dana da vode vojne operacije kao odgovor na neposrednu pretnju ili napad na SAD bez potvrde Kongresa.
Sjedinjene Američke Države i Izrael napali su Iran 28. februara, a američki predsednik Donald Tramp je zvanično obavestio Kongres 48 sati kasnije, čime je aktiviran rok koji ističe danas, odnosno 1. maja, javlja Hina. 

Američki ministar odbrane Pit Hegset izjavio je u svedočenju pred Senatom u četvrtak da je dvonedeljnoprimirje odložilo rok, kao i da zakon iz 1973. omogućava predsedniku dodatnih 30 dana produženja radi bezbednosti vojske prilikom povlačenja, prenosi Si-En-En.

Krhko primirje

Deo demokrata u Kongresu upozorava da rok od 60 dana uopšte nije trebalo da se primeni jer nije postojala neposredna pretnja iz Irana, dodaje američki medij.

Neimenovani američki zvaničnik rekao je za Rojters da je dvonedeljno primirje, započeto početkom aprila, uvedeno upravo zbog predstojećeg roka. "Neprijateljstva koja su počela u subotu, 28. februara, smatraju se okončanim", rekao je zvaničnik, objašnjavajući stav administracije Donalda Trampa.

Dodao je i da od početka krhkog primirja, pre više od tri nedelje, nije bilo razmene vatre između američkih oružanih snaga i Irana.

Analitičari i pojedini članovi Kongresa ranije su naveli da očekuju da će Tramp obavestiti Kongres o produženju od 30 dana ili jednostavno ignorisati rok, uz obrazloženje da je prekid vatre faktički okončao sukob.