Vlada premijera Milojka Spajića priprema isplatu od 17 miliona eura za obeštećenje zarobljenicima iz logora Morinj, dok se slučaj logora „Lora“ u Splitu gotovo i ne pominje, piše podgorički "Dan".
Zločini u logoru „Lora“
Logor „Lora“ osnovan je 1991. godine, kada i Bojna vojna policija Hrvatske vojske. Njeni pripadnici su u logoru kod Splita počinili zločine nad pripadnicima nikšićko-šavničke grupe koja je bila u sklopu JNA, ubivši 14 vojnika.
Oni su kao pripadnici JNA bili ratni zarobljenici sa kojima je trebalo postupati u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom koje zabranjuje mučenje i ubijanje. Ipak, posmrtni ostaci gotovo svih njih pronađeni su na različitim lokacijama u BiH, uključujući okolinu Mostara i Trebinja.
Povratak posmrtnih ostataka
U martu 2004. godine u Nikšić su dopremljeni posmrtni ostaci rezervista JNA iz nikšićko-šavničke grupe, a maltene niko iz tadašnje crnogorske vlasti nije prisustvovao ispraćaju.
Sporna politika obeštećenja
"Nakon januarske posjete hrvatskih zvaničnika, obeštećenje je jasno označeno kao jedan od uslova za nastavak evropskog puta Crne Gore. Međutim, način na koji se ovaj proces vodi otvara ozbiljna pitanja, ne samo o transparentnosti, već i o principima na kojima počiva državna politika prema ratnim zločinima. Spajić nedavno u parlamentu nije odgovorio na poslaničko pitanje Milana Kneževića u vezi sa obeštećenjem za Morinj i ćutanju o žrtvama „Lore“", navodi se u tekstu "Dana".
Razlika između Morinja i „Lore“
U logoru Morinj bio je sabirni centar JNA u kojem niko nije ubijen.
"Ostavljen sam i potpuno zaboravljen od svih", rekao je za "Dan" Veselin Bojović iz Žabljaka, jedini preživeli logoraš iz nikšićko-šavničke grupe koji je prošao golgotu u „Lori“.
Kako je dodao, "šta drugo reći nego sramota".
"Iz „Lore“ sam jedva živ izašao, sa trajnim posljedicama. Nemam više snage ni da pričam šta sam preživio, normalan um to ne može da shvati. Gledao sam premijerski sat i zanijemio. Toliki novac za Morinj, a nas više niko i ne pominje. Kao da se čeka da svi nestanemo, pa da nestane i istina", istakao je.
Svjedočenja preživjelih
On je ranije govorio da je na njegove oči ubijeno pet-šest ljudi.
"Ja sam kovao improvizovane sanduke za njih, od sanduka od municije. Mučeni su dok nisu dušu ispustili. Gledao sam svojim očima na krugu dvojicu, Vuka Kneževića i jednog momka drugog. Teško, šta da pričam i kako", opisao je nedavno u svjedočenju o dešavanjima u logoru jedini preživeli iz nikšićko-šavničke grupe vojnika iz logora „Lora“ Veselin Bojović sa Žabljaka.
Porodice traže pravdu
Radmila Simović, čiji je suprug Ratko ubijen u „Lori“, rekla je da "sa svakim pomenom Morinja žrtve „Lore“ padaju sve dublje u zaborav".
"Ne znam da li je u pitanju nemoć ili nezainteresovanost države. Mi nismo dobili ni potvrdu da su naši najmiliji uopšte bili tamo, iako znamo da su zarobljeni, mučeni i ubijeni. Pokušava da se nametne narativ koji relativizuje sudbinu stradalih u zloglasnom ratnom logoru u Splitu. Pokušava da se prikaže da su ti ljudi tamo otišli svojom voljom. To su bili mladići koji su se odazvali vojnom pozivu. Moj suprug je stradao mlađi nego što su danas njegova djeca", istakla je.
Neispunjena obećanja
Slavica Zirojević, supruga Borivoja Zirojevića, ubijenog u „Lori“, kaže da su nakon promene vlasti 2020. godine postojala očekivanja da će se stvari pokrenuti.
"Bilo je obećanja, ali su brzo zaboravljena. Pominjalo se da će država obeštetiti i žrtve „Lore“, ali je sve ostalo na riječima. Danas više nemam ni snage ni poverenja", rekla je.
Politička dimenzija slučaja
Penzionisani pukovnik Radomir Goranović, koji je tokom ratova bio angažovan kao istražitelj u Morinju, u izjavi za "Dan" tvrdi da je cio slučaj politički motivisan.
"Van pameti je isplaćivati toliki novac. U Morinju, koji je ukupno trajao osam meseci, niko nije stradao, osim što je jedan stariji čovek umro od bolesti", tvrdi Goranović.
Bez odgovora institucija
Predsjednik Udruženja boraca devedesetih Radan Nikolić podnio je zahtev za obeštećenje žrtava „Lore“, ali bez rezultata.
Inače, u Morinju stoji ploča na kojoj se pominje "velikosrpska agresija na Hrvatsku", a postavljena je mimo propisa. Na njoj piše: "Sjećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su preživeli zatočenici. Da se nikada ne ponovi". Donijeta je odluka da bude uklonjena, ali se to nije desilo.
Komentari (0)