Američki predsednik Donald Tramp je u nedelju telefonski razgovarao sa kurdskim liderima u Iraku o američko-izraelskom ratu sa Iranom i mogućem daljem razvoju događaja, potvrdila su tri izvora upoznata sa pozivima za američki portal Aksios.

Tramp je kontaktirao lidere dve glavne kurdske frakcije u Iraku - Masuda Barzanija i Bafela Talabanija - dan nakon što je bombardovanje počelo u subotu, izveštava Aksios.

Strateški značaj Kurda

Kurdi imaju hiljade boraca duž iračko-iranske granice i kontrolišu strateška područja koja bi mogla postati ključna u daljem toku rata. Pored toga, irački Kurdi održavaju bliske veze sa kurdskom manjinom u Iranu.

Telefonski pozivi usledili su nakon višemesečnog lobiranja izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, koji je pozvao Trampa da napadne i promeni režim u Iranu. Izrael decenijama ima bliske bezbednosne, vojne i obaveštajne veze sa Kurdima u Siriji, Iraku i Iranu.

Jedan zvaničnik je rekao: „Preovlava mišljenje, a to je svakako i Netanjahuov stav, jeste da će Kurdi 'izaći iz senke'... da će se pobuniti.“ Netanjahu je prvi pokrenuo ideju o uključivanju Kurda u sastanak sa Trampom u Beloj kući.

„Kada je prvi put došao i sedeo sa Trampom satima, izgledalo je kao da je Netanjahu sve sredio“, rekao je jedan zvaničnik. „Imao je spremnog naslednika. Znao je sve o Kurdima: ko su te dve grupe, gde su. Takođe je znao koliko će ljudi pobuniti“, dodao je.

Odgovor Bele kuće

Na direktno pitanje o Trampovim pozivima Kurdima, portparolka Bele kuće Kerolajn Livit odbila je da komentariše detalje. „Predsednik Tramp je poslednjih dana bio u kontaktu sa brojnim saveznicima i partnerima u regionu“, rekla je za Aksios.

U nedelju je Kurdska stranka slobode, iranska kurdska opoziciona grupa sa sedištem u iračkom Kurdistanu, optužila Iran za kampanju osvete raketnim napadima i dronovima. Šest dana pre početka rata, pet disidentskih kurdskih grupa koje deluju iz Iraka objavile su formiranje Koalicije političkih snaga iranskog Kurdistana za borbu protiv Irana.

Ko su Kurdi?

Kurdi su najveća etnička manjina u Iraku i jedna od najvećih u Iranu, i često se opisuju kao najveća nacija na svetu bez sopstvene države. Njihova domovina se prostire preko jugoistočne Turske, severne Sirije, severnog Iraka i severozapadnog Irana. Nakon američke invazije na Irak 2003. godine i svrgavanja Sadama Huseina, Kurdi su osnovali autonomni region na severu zemlje. Njihovi borci, poznati kao „pešmerge“ - što znači „oni koji se suočavaju sa smrću“ - imaju decenije borbenog iskustva stečenog u sukobima u Iraku i protiv ISIS-a u Siriji.

Paralele sa Avganistanom

Uključivanje iskusnih boraca na terenu dalo bi ključnu dimenziju američko-izraelskoj vazdušnoj kampanji. Sličnu strategiju SAD su koristile u ratu u Avganistanu 2001. godine, kada je omogućila napredovanje boraca etničkih manjina na terenu uz snažnu vazdušnu podršku kako bi pomogli u svrgavanju talibanskog režima.

Mogući problemi

Neprijateljski odnos Kurda sa Turskom, saveznikom SAD i članicom NATO-a, mogao bi da predstavlja problem za ove planove. „Predsednik razgovara sa svima. Razgovara sa kurdskim liderima. Takođe razgovara sa turskim predsednikom Erdoganom“, rekao je jedan izvor. Najava prošle nedelje o formiranju Koalicije političkih snaga iranskog Kurdistana takođe je izazvala tenzije sa grupom u egzilu koju predvodi bivši iranski prestolonaslednik Reza Pahlavi.

Šta sledi?

Iako američki zvaničnici veruju da je Netanjahu možda precenio broj Kurda koji bi bili spremni da se bore protiv Irana, oni naglašavaju da taj broj „nije zanemarljiv“. „Kakva bi bila njihova uloga u ratu ili posleratnom Iranu - to je pitanje van mojih ovlašćenja“, zaključio je jedan zvaničnik.

Najnovije vesti o sukobu SAD i Izraela sa Iranom možete pratiti u našem BLOGU UŽIVO.

BONUS VIDEO