Najveći nosač aviona na svetu, USS Džerald R. Ford, stigao je u američku pomorsku bazu u zalivu Suda na Kritu Brod je na putu ka priključenju velikom vojnom gomilanju snaga na Bliskom istoku usled pojačanih tenzija između Vašingtona i Teherana, piše Euronjuz.

Brod, u pratnji razarača USS Mahan, trebalo bi da ostane u bazi četiri dana radi dopune goriva, prema izveštajima.

Američki predsednik Donald Tramp više puta je zapretio Teheranu vojnom akcijom ukoliko ne postigne novi sporazum o svom nuklearnom programu - za koji Zapad strahuje da je usmeren ka razvoju atomskog oružja - ili ne okonča brutalni obračun sa demonstrantima, za koji organizacije za ljudska prava i izvori unutar Irana veruju da je doveo do čak 30.000 smrti.

Sledeća runda nuklearnih pregovora između dve zemlje biće održana u četvrtak u Ženevi. Tramp je prošle nedelje upozorio da su mogući ograničeni udari na Iran, a i Vašington i Teheran signalizirali su da su spremni za rat ukoliko pregovori propadnu.

Islamska Republika suočava se sa neviđenim pritiskom nakon 12 dana izraelskih i američkih napada na njene nuklearne objekte i najviše vojne zvaničnike prošle godine, kao i masovnih protesta širom zemlje izazvanih hiperinflacijom u decembru, koji su nasilno ugušeni.

Veliko američko prisustvo na Bliskom istoku

Američka pomorska baza za podršku u zalivu Suda, na grčkom ostrvu Kritu, dom je za oko 1.000 ljudi, uključujući aktivno vojno osoblje, američke civilne službenike i lokalno osoblje.

Ni grčko ministarstvo odbrane ni američka ambasada u Atini nisu komentarisali dolazak nosača „Ford“ u bazu. Nosač može da primi više od 75 vojnih letelica, uključujući F/A-18 Super Hornet i E-2 Hawkeye.

Vašington trenutno ima više od deset ratnih brodova na Bliskom istoku: jedan nosač aviona - USS Abraham Lincoln - devet razarača i tri obalna borbena broda.

Retko se dešava da se dva američka nosača aviona istovremeno nalaze na Bliskom istoku, svaki sa desetinama borbenih aviona i hiljadama mornara u posadi.

Sjedinjene Države su imale dva takva nosača u regionu u junu prošle godine, kada su bombardovale tri iranska nuklearna postrojenja tokom 12-dnevnog sukoba Izraela i Irana.

Tokom svog prvog mandata, Tramp je napustio značajan nuklearni sporazum iz 2015. godine sa Iranom, kojim su bila uvedena ograničenja na iranske nuklearne aktivnosti u zamenu za ublažavanje sankcija.

Nakon povlačenja Vašingtona iz sporazuma, Teheran je počeo da obogaćuje uranijum na višim nivoima - do 60 odsto, blizu 90 procenata potrebnih za izradu nuklearne bombe - iako je uvek tvrdio da je njegov program isključivo miroljubive prirode.

BONUS VIDEO