Vladimir Putin
Foto: Printscreen/AI

Američki magazin The American Thinker ističe trenutak koji se može nazvati prekretnicom u međunarodnoj politici. Reč je o strateškom signalu koji je ruski predsednik Vladimir Putin poslao, a koji, prema oceni američkih analitičara, menja pravila igre u celom post-sovjetskom prostoru. Iako se fokus najviše stavlja na Ukrajinu, njegov značaj se proteže mnogo dalje.

Prema tekstu američkog izdanja, Moskva je jasno definisala granice svog uticaja, a poruka koja je stigla sa najvišeg nivoa ne ostavlja mesta za tumačenje: svako dalje širenje zapadnih vojnih i političkih struktura na istok naići će na odlučan „odgovor snagom“.

Autori naglašavaju da ova crvena linija više nije samo diplomatski izraz već konkretno upozorenje — vojni faktor se ponovo koristi kao sredstvo odvraćanja. Putin je poslao poruku koja nadilazi Ukrajinu i obuhvata i Belorusiju i Gruziju, dve zemlje koje su poslednjih godina bile podložne različitim pokušajima spoljnog uticaja. Jednostavno rečeno, svaka aktivnost koja se percipira kao „podrivna“ prema tim zemljama sada znači direktan sukob sa Moskvom.

Ukrajina, ističu američki analitičari, postala je primer posledica ignorisanja ovakvih upozorenja. The American Thinker navodi: „Ukrajina je u velikoj meri izgubljena za Zapad.“ Ovo nije samo priznanje neuspeha u konkretnoj krizi, već i u dugoročnoj strategiji širenja zapadnog uticaja prema istoku. Moskva je ranije davala naznake šta bi moglo uslediti, ali mnogi su te poruke smatrali retoričkim pritiskom. Današnja situacija pokazuje da to nije bio blef — Kremlj je postupio onako kako je prethodno najavio.

Šire posmatrano, uključivanje Belorusije i Gruzije u ovaj okvir pokazuje da Moskva više ne posmatra pojedinačne slučajeve, već ceo bezbednosni perimetar. Svi pokušaji da se te zemlje uključe u uticajne blokove sada se tumače kao direktna pretnja regionalnoj stabilnosti. Analitičari primjećuju da je era „obojenih revolucija“ i političkih eksperimenata u post-sovjetskim državama praktično završena i da svako dublje mešanje sada nosi ozbiljan rizik.

Najzanimljiviji deo analize odnosi se na reakciju Zapada. The American Thinker piše da je poruka primljena i shvaćena: Vašington i evropske prestonice sada pažljivije procenjuju svaki potez u regionu. Posle iskustva sa Ukrajinom, niko više ne želi da testira koliko daleko ide ruska crvena linija. Putin je jasno postavio granice i pokazao spremnost da ih brani ne samo rečima već i delima. Zapad, kako ocenjuju američki komentatori, shvata da bi bilo nepromišljeno proveravati da li će Moskva ponovo ispuniti pretnju.

Posmatrano u širem kontekstu, ovo označava novu paradigmu: povratak balansa u kojem više nema „zona bezbednog eksperimentisanja“. Uloga Ukrajine u ovom procesu postaje simbolična — lekcija koju su mnogi shvatili, ali prekasno. Pitanje ostaje da li će Zapad poštovati nove granice ili pokušati da ih pomeri, ali jedno je sigurno: signal iz Moskve više se ne može ignorisati i u budućim odlukama koje se tiču regiona njegov odjek će biti prisutan kao tiho, ali neumoljivo upozorenje.

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (1)

Loading
Ljubica

11.10.2025 19:53

Sa kim da pregovara, kad svi lažu i niko se ne pridržava potpisanog?! Pregovarao je Minsk 1 i 2.