Vladimir Putin
Foto: Alo/Foto: Alo/ilustracija

Nedavna objava Rusije o otkriću kolosalnih rezervi nafte ispod antarktičkog morskog dna izazvala je talase u geopolitičkom pejzažu. Prijavljenih 511 milijardi barela nafte u Vedelovom moru, ako se potvrdi, moglo bi potencijalno da redefiniše globalnu energetsku dinamiku.

Međutim, ovo otkriće dovodi u pitanje dugogodišnje sporazume koji su sačuvali Antarktik kao zonu mira i naučnih istraživanja. Dok se nacije bore sa implikacijama ovog otkrića, postavljaju se pitanja o snazi međunarodnih sporazuma i potencijalu za sukobe vođene resursima u regionu.

Nalazište veće od poznatih rezervi Saudijske Arabije

Obim potencijalnih rezervi nafte koje je otkrila Rusija je zapanjujući. Sa 511 milijardi barela, ovo otkriće je skoro dvostruko veće od dokazanih rezervi Saudijske Arabije, vodećeg svetskog izvoznika nafte.

Da bismo ovo stavili u perspektivu, to je više od deset puta veće od proizvodnje nafte u Severnom moru u poslednjih pet decenija. Takvo otkriće nije samo značajno; ono je među najvećim globalno prijavljenim rezervama.

Ruski istraživački brodovi su ovo otkriće napravili tokom nedavnih ekspedicija u Vedelovom moru. Iako su ove misije navodno bile naučne, u Ujedinjenom Kraljevstvu i šire raste zabrinutost da bi Rusija mogla da prikrije aktivnosti istraživanja resursa kao naučna istraživanja.

Ova sumnja dovodi u pitanje Sporazum o Antarktiku iz 1959. godine, koji eksplicitno zabranjuje vađenje minerala i nafte.

Antarktički sporazum pod pritiskom zbog rastućih tenzija

Antarktički sporazum, potpisan 1959. godine, predstavlja ključni međunarodni sporazum koji uključuje 54 nacije. On posvećuje kontinent miru i nauci, eksplicitno zabranjujući vojne aktivnosti i komercijalnu eksploataciju resursa. Međutim, ruske aktivnosti bacaju senku na efikasnost i relevantnost sporazuma usred rastućih geopolitičkih tenzija.

Profesor Klaus Dods, stručnjak za geopolitiku sa Rojal Holoveja, Univerziteta u Londonu, izrazio je zabrinutost tokom zasedanja britanskog parlamenta. Napomenuo je da se rusko prikupljanje podataka može shvatiti kao istraživanje, a ne kao istinsko naučno istraživanje.

Dods je takođe povezao akcije Rusije sa širim međunarodnim tenzijama, posebno nakon rata sa Ukrajinom koji traje od 2022. godine. Upozorio je da bi zategnuti odnosi Moskve sa Zapadom mogli dovesti do povećane strateške konkurencije na Antarktiku.

Rusija negira nameru rudarstva, ali seizmički podaci izazivaju zabrinutost

Ruski zvaničnici tvrde da su njihove misije u skladu sa Sporazumom o Antarktiku. Prema rečima ministra spoljnih poslova Velike Britanije Dejvida Ratlija, Rusija je uverila da su njena istraživanja isključivo u naučne svrhe.

Uprkos tim uveravanjima, skepticizam i dalje postoji u vezi sa pravom namerom koja stoji iza seizmičkih studija koje sprovode ruski timovi.

Prikupljanje seizmičkih podataka, često korišćeno u istraživanju nafte, detaljno mapira podzemne strukture. Iako nije eksplicitno zabranjeno sporazumom, takve aktivnosti pokreću pitanja kada se povežu sa poznatim formacijama bogatim naftom.

Stručnjaci tvrde da, uprkos ruskim tvrdnjama, priroda prikupljanja podataka sugeriše komercijalni motiv.

(sustainability-times)

BONUS VIDEO

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Tagovi

Komentari (0)

Loading