Tramp
Foto: Shutterstock/Foto: Joshua Sukoff / Shutterstock.com

Rani jutarnji napad američkih snaga na iranska nuklearna postrojenja, koji je naložio predsednik Donald Tramp otvorio je pitanje granica predsedničkih ovlašćenja kada je reč o upotrebi vojne sile.

Ko odlučuje o ratu?

Prema Ustavu SAD, Kongres ima isključivu nadležnost da objavi rat, dok predsednik, kao vrhovni komandant, može da deluje u vanrednim situacijama.

Upravo tu dolazi do stalnog spora između izvršne i zakonodavne vlasti.

Iako predsednik može brzo da reaguje na neposredne pretnje, Zakon o ratnim ovlašćenjima (War Powers Resolution) iz 1973. godine zahteva da Kongres bude obavešten u roku od 48 sati nakon što su američke trupe angažovane u borbenim dejstvima.

Ukoliko Kongres u narednih 60 dana ne odobri dalju upotrebu sile, predsednik je dužan da prekine vojne operacije.

Istorijska praksa

U praksi, mnogi američki predsednici, uključujući i Trampa, često su donosili odluke o vojnim intervencijama bez prethodnog odobrenja Kongresa, oslanjajući se na svoju ulogu komandanta vojske i hitnost situacije.

Od napada na Libiju do vazdušnih udara u Siriji, ovakve akcije redovno pokreću ustavne i političke rasprave o tome gde prestaje predsednička moć, a gde počinje kongresna odgovornost.

Iako zakon predviđa mehanizme kontrole i ograničenja, njihova dosledna primena često zavisi od političke volje i odnosa snaga u Vašingtonu. 

BONUS VIDEO

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading