Dok se u Briselu vode ozbiljni razgovori o budućnosti proširenja Evropske unije i ulozi Srbije u regionu, deo hrvatskih medija reaguje kao da je učinjena velika nepravda – ne prema Srbiji, već prema njihovim očekivanjima da Beograd treba držati što dalje od evropskih vrata.

Hrvatski "Jutarnji list" u naslovu poručuje da je "EU ovaj put stvarno pretjerala kad je Srbija u pitanju", uz čuđenje zbog toga što su se evropske institucije i najuticajnije članice Unije angažovale kako bi se odblokirao proces pristupanja Srbije. Ipak, iza tog negodovanja ostaje jedno jednostavno pitanje: zašto bi napredak Srbije bio problem?

U tekstu "Jutarnjeg lista" se navodi kako je "Evropska komisija je dobila političko uputstvo sa najvišeg nivoa da pripremi argumentaciju za otvaranje novih poglavlja sa Srbijom".

"To su snažno zagovarali kancelarija predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen i kancelarija predsednika Evropskog saveta Antonija Košte", dodaje se u tekstu hrvatskog portala koji gotovo s nevericom opisuje činjenicu da se najviši zvaničnici EU angažuju oko Srbije. 

Ovo "čupanje za kosu od muke" ne čudi, imajući u vidu da je Hrvatska jedna od zemalja koje su blokirale proces ili izrazile uzdržanost za otvaranje pregovaračkog klastera Srbiji. 

Diplomatski pritisak na države članice koje trenutno blokiraju ovaj proces

Podgorički „Dan“ je, pozivajući se na diplomatske izvore, objavio pre nekoliko dana da je u Briselu pokrenuta inicijativa da se Srbiji tokom jula omogući otvaranje Klastera 3 u pregovorima sa Evropskom unijom.

Prema navodima ovog lista, u akciju su uključeni najviši zvaničnici EU, među kojima su Ursula fon der Lajen, Antonio Košta i Gert Jan Kopman, sa ciljem da se prevaziđu prepreke i obezbedi podrška država članica za nastavak evropskog puta Srbije.

Kako navodi „Dan“, plan uticajne briselske trojke je da se u diplomatsku akciju uključe i uticajne članice EU poput Francuske i Nemačke.

- Cilj je da se izvrši diplomatski pritisak na države članice koje trenutno blokiraju ovaj proces, kako bi Srbija već tokom jula dobila mogućnost otvaranja Klastera 3, ali i nesmetan pristup finansijskim sredstvima iz Fonda za reforme i rast, jer sagovornici iz Brisela smatraju da je Srbija to zaslužila - ističe u tekstu.

Prema navodima podgoričkog portala, u sklopu ove ofanzive, Gert Jan Kopman je već održao sastanak sa predstavnicima Evropskog parlamenta, a razgovaraće i sa Toninom Piculom, izvestiocem Evropskog parlamenta za Srbiju.

U pitanju su i značajna finansijska sredstva iz evropskog Fonda za reforme i rast, iz kojeg Srbiji pripada oko 1,58 milijardi evra, a čiji dalji priliv zavisi od političkih odluka u Briselu.

Za otvaranje pregovaračkog klastera potrebna je jednoglasna odluka svih 27 država članica, a konsenzus je nedavno izostao jer se grupa zemalja usprotivila otvaranju, među kojima je i Hrvatska.