KOJINA FRULA SA SEDAM ČULA! Veroljub Kojadinović (74) iz Rače izabrao ekonomiju, a izvorna muzika izabrala njega!
Dečačić, Veroljub Kojadinović. koji je sa frulom u džepu iz šumadijskog sela Saranova, preko osnovne škole u svom selu, Gimnazije u Rači i Ekonomskog fakulteta u Kragujevcu krenuo u borbu za bolji život, iako je stigao do siplome i posla u tada uspešnom društvenom preduzeću, presrećan je što ovaj instrument koji u srpskom nacionalnom biću nije izgubio niti zaboravio.
Nije se muzički školovao, jer u vreme njegovih prvih nastupa na sceni na fakultetima muzičke umetnosti nije bilo takvih smerova, a studije ekonomije su bile, nekako, sigurniji temelj za gradnju budućnosti seoskog mladića. Ali, izgleda da je muzika izabrala dvojicu mladića iz susednih sela, Boru Dugića iz Đurđeva i Veroljuba Kojadinovića iz Saranova, koji ističe da je od Bore najviše i naučio.
Foto: privatna arhiva
Svirala zasvirala i u knjizi
U izdanju Narodne biblioteke “Radoje Domanović” u Rači Veroljub Kojadinović je nedavno objavio knjigu “Ukleta svirala”. U familiji Kojadinovića melodija frule se razleže duže od stotinu godina i, na ovaj ili onaj način, različito je uticaka na njihov život. Bila je i ukleta u nekim razdobljima i životnim raskrsnicama, ali je u Veroljubovium rukama, očigledno, bila milozvučan i veran svedok srpske tradicije i kulture.
Pored frule, sa srpskom tradicijom povezan je i slikanjem ikona, što ga odmara i zaokružuje umetnički opus.
- U Kulturno-umetničkom društvu “Abrašević” u Kragujevcu susreo sam se sa saksofonom. Frula je glavna, ona je znak ljubavi, a saksofon je, kasnije, kada su preduzeća počela da propadaju i od posla komercijaliste nije bilo vajde, od saksofona sam više zaradio, obezbedio egzistenciju i školovao decu. U penziju sam otišao kao muzičar – objašnjava Koja.
Okolnosti su bile takve, ali se Koja ne žali. Čak mu je to doprinelo da svirala prevagne na životnom tasu, što je sreća i za njega, ali i za našu izvornu narodnu muziku, čije je korene i umetničku vrednost, između ostalih, sačuvala i Kojina frula sa sedam čula.
Foto: privatna arhiva
Da je to zaista tako govori i niz vrednih nagrada na muzičkim takmičenjima, kao što je “Zlatna frula Balkana” 2000. godine u Kragujevcu, Prva frula susreta sela Srbije u Zaječaru, Prva frula mladih u Knjaževcu, Prva frula “Čobanskih dana” u Kosjeriću, Prva frula Srbije u Rači 1981. i 1982. godine u Rači, kao i nagrada “Čuvalac tradicije u narodnoj muzici”.
Tata samouk, sva deca školovana
Veroljub ima dvojicu sinova i ćerku. On se samouk vinuo u muzičke visine kao specijalista za srpsku narodnu muziku i etno muziku Balkana, a deca su talenat, koji poreklo, svakako, vodi od gena, potvrdila i muzičkim obrazovanjem. Marko je završio Fakultet lepih umetnosti, smer džez, ali svira narodnu muziku, frulu, kaval i klarinet. Počeo je u ansamblu “Kolo”, a sada svira u orkestru Ace Sofronijevića.
Marija je završila smer za muziku u medijima na Filološko-umetničkom fakultetu u Kragujevcu, ali je zaposlena na kruzeru i specijalizuje se za somelijerstvo. Damir je završio Srednju muzičku školu, ali je zaposlen u kragujevačkom “Fijatu”. Tek, mzika im je svima u krvi. Jedino Kojina supruga Seka vezu sa muzikom ima posredstvom njih.
- Od dede sam, kada sam imao šest godina, naučio da sviram frulu. Najviše volim da sviram našu izvornu narodnu muziku, ali prednost, naravno, dajem šumadijskom zvuku – kaže naš sagovornik i dodaje da makedonska i rumunska muzika zahtevaju najveću virtuoznost što njemu nimalo ne smeta.
Foto: privatna arhiva
Ima desetak frula, koje obezbeđuju da pokrije sve tonalitete, a najbolje su one od šljive, šemšira i drena.
BONUS VIDEO
PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)