Za mnoge ljude jutro ne počinje bez kafe, ali stručnjaci upozoravaju da ova navika može imati suprotan efekat.

Poznati neurolog Endru Huberman sa Stanford Univerziteta objašnjava da telo već ima prirodan mehanizam za buđenje.

Nakon buđenja dolazi do povećanja nivoa kortizola – hormona koji:

  • podiže energiju
  • poboljšava budnost
  • pomaže telu da se prirodno razbudi

Ako se kafa popije u tom trenutku, njen efekat se „troši“, a kasnije dolazi do naglog pada energije.

Idealno vreme za kafu: 90 do 120 minuta kasnije

Prema savetima stručnjaka, najbolje je sačekati između 90 i 120 minuta nakon buđenja pre prve kafe.

Tada:

  • telo završava prirodni proces razbuđivanja
  • kofein deluje jače i stabilnije
  • smanjuje se potreba za dodatnim kafama tokom dana

Kako kofein utiče na mozak

Kafa deluje tako što blokira adenozin – supstancu koja izaziva pospanost.

Međutim:

  • kofein ne uklanja adenozin
  • samo privremeno maskira njegov efekat

Ako se kafa popije prerano, kasnije dolazi do:

  • naglog umora
  • razdražljivosti
  • potrebe za još kofeina

Kafa i san: kada je poslednji trenutak za unos kofeina

Stručnjaci upozoravaju da kofein može uticati na san čak i ako vam se čini da zaspite bez problema.

Preporuka je:

  • ne piti kafu 8 do 10 sati pre spavanja

Na primer:

  • ako spavate u 22h → poslednja kafa najkasnije do 12–14h

Postoji li izuzetak?

Jedini izuzetak je jutarnji trening.

Ako rano vežbate:

  • kafa može pomoći performansama
  • ali može dovesti do ranijeg pada energije kasnije tokom dana

Prava rutina za više energije

Ako osećate:

  • umor tokom dana
  • nervozu
  • probleme sa snom

moguće je da problem nije količina kafe, već vreme kada je pijete.

Odlaganjem prve jutarnje kafe možete dobiti više energije, bolju koncentraciju i kvalitetniji san.