Šimpanze, naši najbliži primatski rođaci, u divljini redovno jedu fermentisano voće – u količinama koje odgovaraju jednom do dva standardna alkoholna pića po obroku, pokazalo je novo istraživanje.

Fermentisano voće i etanol u ishrani šimpanzi

Istraživači su potvrdili da etanol, koji nastaje prirodnom fermentacijom zrelog voća, nije slučajan dodatak ishrani, već čest i merljiv unos. Ova evolutivna veza sa fermentisanim plodovima mogla bi objasniti i ljudsku sklonost ka alkoholu.

Kako su naučnici merili unos alkohola kod šimpanzi

Istraživanje su sproveli postdiplomac Univerziteta Berkeley University Aleksej Maro i integrativni biolog Robert Dadli. Budući da klasični alkotest nije primenljiv kod divljih životinja, analiziran je urin.

U avgustu 2025. godine Maro je u Nacionalnom parku Kibale National Parkagandom sa Univerziteta University of Michigan prikupljao uzorke urina dok su se šimpanze hranile slatkim plodovima afričke zvezdaste jabuke. Plastične kese su postavljane na račvaste grane, a uzorci su prikupljani i iz lokvi na tlu.

Nakon 11 dana, analizirano je 20 uzoraka od 19 jedinki. Čak 17 uzoraka bilo je pozitivno na etil-glukuronid, metabolit alkohola koji potvrđuje unos etanola. Nivoi alkohola odgovarali su količini jednog do dva standardna pića (oko 14 grama alkohola). Mužjaci i ženke u sličnoj meri su pokazali prisustvo etanola, dok su negativni nalazi zabeleženi kod pojedinih ženki i mladunaca. Preliminarno, čini se da mužjaci češće konzumiraju fermentisano voće.

Evolutivna osnova sklonosti ka alkoholu

Naučnici planiraju dalja istraživanja kako bi utvrdili kako etanol utiče na fiziologiju i ponašanje šimpanzi, uključujući nivo agresije i reproduktivne cikluse ženki. Ovi nalazi dodatno podržavaju hipotezu da je sklonost ka alkoholu duboko ukorenjena u evoluciji primata, mnogo starija nego što se ranije pretpostavljalo.