budva
Foto: Printscreen/Ilustracija/Društvene mreže/Shutterstock

Istraga bi trebalo da utvrdi kako je došlo do tragedije u Budvi kada je u sredu nastradala T. R. (19) iz Novog Sada, koja je sa visine od oko 50 metara na parasejlingu pala u more. Nakon razgovora sa vlasnikom agencije za parasejling preko koje je tinejdžerka letela padobranom, pitali smo stručnjaka za bezbednost koje su njegove pretpostavke u vezi sa ovim slučajem.

Stravična tragedija je snimljena kamerom koja se nalazi na padobranu, a na snimku se moglo videti kako nesrećna tinejdžerka otkopčava prsluk za spasavanje i sigurnosne pojaseve i pada u more, kod plaže u Bečićima. Pre toga, očevici su rekli da je veselo mahala.

Ova tragedija izazvala je polemiku u javnosti, gde su iznete razne sumnje o njenom stradanju, a bezbednosni analitičar Dragan Pantić sumnja da je mlada Novosađanka nastradala usled napada panike.

bezbednosni analitičar Dragan Pantić

Privatna arhiva

 

- Šta se tačno dogodilo, još je predmet istrage, ali prema informacijama koje posedujem i na osnovu izjava posrednih i neposrednih očevidaca, došao sam do zaključka da je panika mogla biti uzrok tragedije. Analizirao sam sve njene objave na kojima je bila vesela. Svedoci kažu da je i tokom vožnje bila vesela, čak i da je mahala. Kada se sve te činjenice uzmu u obzir, kao i njene godine, a priznaćete, tinejdžeri iz mnogih razloga misle da su neustrašivi i da se ničeg ne boje dok se suočavaju sa opasnošću, otuda sumnja na paniku - objašnjava Pantić za Alo!.

Taj padobran ima 20 kanapa

O bezbednosti padobrana kojim je tinejdžerka letela govorio je vlasnik te agencije.

- Ne znamo zbog čega je otkopčala sigurnosne pojaseve i iskočila. Pretpostavljam da to nije uradila svesno, već u trenutku nekontrolisanog straha, koji se iznenada pojavio. Iz sistema je nemoguće ispasti ukoliko to ne želite. Na samom padobranu ima 20 kanapa tako da ne mogu svi da puknu. Svaki padobran ima 16 komora, što opet govori da ne mogu sve da puknu odjednom. Svi smo u šoku posle nesreće koja se dogodila. Jako mi je žao devojke - rekao je Mirko Krdžić.

 

 

Budva

Foto: Alo

 

 

On dodaje da se ne isključuje mogućnost da je nastradala devojka možda imala neki problem pre toga, pa je mislila da je to, nažalost, rešenje, ali se postavlja pitanje zašto na odmoru i na takav način.

- Kada su u pitanju ovakvi slučajevi, uvek treba biti oprezan i ne trčati pred rudu, spominjući razne teorije, a ne znajući većinu činjenica. Upravo zbog svega toga i svih činjenica sumnjam i verujem da ju je uhvatio napad panike, pa nije znala šta da radi. Po svemu sudeći, bila je van sebe i skroz nesvesno odvezala pojas da bi se spasla - priča bezbednosni analitičar.

budva

Foto: Prinstcreen

 

 

On navodi da panični napadi ponekad imaju jasne okidače: boravak u zatvorenom prostoru, gužvu, situacije koje podsećaju na neku prethodnu traumu, iznenadni strah ili stres.

Trebalo je da pokaže znak ukrštenih ruku

 

Vlasnik agencije za vodene sportove preko koje je u sredu T.R. letela padobranom objasnio je za Alo! da postoje i znaci kojima se vozaču glisera javlja da nešto nije u redu.

- Kada se odvojite od čamca, više nemamo kontakt s vama. Međutim, svima kažemo da je znak ukrštenih ruku dovoljan u slučaju kada želite da se let odmah prekine i da vas bezbedno spustimo. Pomoćnik koji priprema let i vezuje pojaseve je devojci iz Novog Sada rekao da u slučaju iznenadnog straha i drugih nepredviđenih okolnosti ukrsti ruke i time mu stavi do znanja da želi da je spuste. Međutim, ona to nije pokazala ni jednog jedinog trenutka. Naprotiv, na početku leta je bila radosna i mahala prijateljima na plaži, kao i oni njoj - kaže za Alo! Mirko Krdžić, koji je još uvek potresen nesrećom.

Međutim, ima i slučajeva, kako kaže, kada se javljaju iz čista mira.

- Napadi panike se mogu javiti u bilo kom trenutku, više puta dnevno, ili ređe, nekoliko puta godišnje. Međutim, neće svako ko jednom doživi napad panike obavezno razviti i panični poremećaj ili sklonost ka paničnom ponašanju. Ljudi sa paničnim poremećajem doživljavaju neočekivane napade panike koje karakteriše iznenadni talas intenzivnog straha da se nešto jako loše dešava ili će se ubrzo desiti, a otuda njihovo iracionalno ponašanje u tim situacijama, poput odvezivanja sigurnosnog pojasa - objašnjava Pantić i dodaje:

panika u avionu

Foto: Shutterstock

 

 

- Panični napad prate i fizički simptomi: ubrzano disanje, ubrzan rad srca, drhtanje, peckanje, vrtoglavica... Nesavladiv strah od tog trenutka i mesta gde im se takav napad dogodio. U ovoj, i u nekim sličnim situacijama, može nastupiti napad panike iz vedra neba, što je jedan od glavnih znakova paničnog poremećaja - objašnjava Pantić.

On je potom istakao da svakome može da se dogodi da doživi napad panike, ali da je ključna stvar kada dođe do paničnog napada naučiti kako da se smirite i pomoći sebi (ili drugome) u tom trenutku.

- Tokom napada, disanje postaje plitko i brzo, što samo pogoršava situaciju jer dovodi do hiperventilacije. Prva stvar koju treba da uradite jeste da pokušate da usporite disanje dubokim udisajem, a potom, nakon nekoliko sekundi, izdisajem. I tako nekoliko puta da se ponovi, jer disanjem se vraća kontrola nad sobom, svojim telom i postupcima. Sledeće kako sebi možete da pomognete je da probate da se fokusirate na trenutak. Panični napadi često stvaraju osećaj gubitka kontrole i osećaj da ćete se onesvestiti ili „poludeti“. Kako biste prekinuli ovaj ciklus misli, probajte da se što pre skoncentrišete na sadašnji trenutak:

parasejling

YouTube/ N1

 

 

Pogledajte pet predmeta u svojoj okolini i opišite ih. Dodirnite nešto i fokusirajte se na njegovu teksturu. Fokusiranje na fizički svet može vam pomoći da preusmerite pažnju sa napada i umirite anksioznost - naglašava naš sagovornik.

On podvlači da je najbitnije da osoba objasni sebi da zapravo nije ugrožena.

- Zapamtite, jedna od najvećih zabluda tokom paničnog napada je osećaj da ste u ozbiljnoj opasnosti. Ključno je podsetiti sebe da se ne radi o stvarnoj opasnosti, već o paničnom napadu koji će proći. Možete sebi ponavljati rečenicu: „Ovo je samo panični napad i proći će“. Ne zaboravite ni na vodu. Umivanje hladnom vodom takođe može pomoći da se smirite, jer hladnoća utiče na vaš nervni sistem, smanjujući osećaj preplavljenosti - zaključuje bezbednosni analitičar Dragan Pantić.

 

BONUS VIDEO

 

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading