Za većinu ljudi odlazak u penziju predstavlja prekretnicu – kraj dugog radnog perioda i početak mirnijeg života.

To je vreme kada se čovek više okreće sebi, porodici i stvarima za koje ranije nije imao dovoljno vremena. Naravno, uloga penzije je da obezbedi koliko-toliko bezbrižne dane, da u najvećoj meri omogući održanje uslova za život koje je penzioner postigao u radnoj karijeri.

Ipak, koliko god taj period bio lep i dug, on sa sobom nosi i ono što je neizbežno – starost i kraj životnog puta. U tom trenutku porodica se, pored emocionalnog tereta, suočava i sa brojnim praktičnim pitanjima. Dok se o uslovima za ostvarivanje prava na penziju često govori, mnogo manje pažnje posvećuje se tome šta se dešava nakon smrti penzionera.

U praksi, upravo tu nastaje najviše nedoumica, navodi se u zvaničnom glasilu Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (Fond PIO) Glas osiguranika

U najvećem broju slučajeva, Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje dobija informaciju o smrti po službenoj dužnosti, preko sistema eUprave i matičnih službi. To znači da porodica obično nema obavezu da prijavi smrt penzionera.

Međutim, životne situacije nisu uvek tako jednostavne. Ako je penzioner preminuo u inostranstvu ili nije bio državljanin Republike Srbije, može se desiti da ta informacija ne stigne blagovremeno. U tim slučajevima, naročito ako ne postoji međunarodni sporazum o socijalnom osiguranju sa državom u kojoj je smrt nastupila, dobro je da članovi porodice sami provere da li je Fond obavešten i po potrebi dostave dokaze o toj činjenici.

Kada Fond dobije podatak o smrti, vrši se obračun pripadajućeg iznosa penzije.

Ovde je važno naglasiti jednu relativno novu promenu koja se primenjuje od 1. januara 2024. godine.

Za razliku od ranijeg perioda, kada se penzija za poslednji mesec obračunavala srazmerno do dana smrti, sada se ona isplaćuje za ceo mesec u kom je smrt nastupila.

To u praksi znači da nije važno da li je penzioner preminuo početkom ili krajem meseca – pripada mu ceo mesečni iznos. Ovo pravilo svakako ide u korist porodice.

Nakon prijema obaveštenja o smrti korisnika, Fond utvrđuje da li je penzija isplaćena u celosti, da li postoji neisplaćeni iznos ili je, eventualno, došlo do preplate. U slučaju da je banka primila veći iznos nego što je pripadao, od nje se traži povraćaj sredstava. Ovo je važno jer se u praksi često dešava da uplata stigne i nakon smrti, pa članovi porodice misle da tim novcem mogu slobodno da raspolažu. Međutim, ta sredstva se vraćaju Fondu i tek nakon toga ulaze u redovan postupak nasleđivanja. U praksi se ipak dogodi da neko od članova porodice podigne sa računa uplaćena sredstva nakon smrti penzionera i u tom slučaju može da očekuje poziv od Fonda za njihov povraćaj.

Jedno od ključnih pitanja koje se postavlja jeste šta se dešava sa penzijom koja je pripadala preminulom, a nije isplaćena.

Taj novac ne nestaje i ne „propada”, već predstavlja deo zaostavštine.

Da bi naslednici mogli da ga ostvare, potrebno je da od Fonda zatraže potvrdu o pripadajućim a neisplaćenim iznosima. Ova potvrda ima važnu ulogu u ostavinskom postupku, jer se na osnovu nje utvrđuje koliki iznos ulazi u imovinu koja se nasleđuje. Naravno, osim penzije, na isti način se tretiraju i iznosi drugih prava koje je penzioner koristio. To su najčešće novčane naknade za pomoć i negu drugog lica i za telesno oštećenje. Tek nakon što sud donese pravosnažno rešenje o nasleđivanju, naslednici mogu da se obrate Fondu sa zahtevom za isplatu.

U praksi se često postavlja pitanje kako se postupa kada ima više naslednika. Odgovor je prilično jednostavan – svaki naslednik podnosi zahtev za sebe i ostvaruje pravo u skladu sa svojim udelom iz rešenja o nasleđivanju. Nije potrebno da svi zajedno podnose zahtev, niti da jedno lice nastupa u ime svih, osim ako se sami tako dogovore. Još jedna dilema koja se često javlja odnosi se na rokove. Ljudi se neretko pitaju da li postoji neki rok u kom moraju da podnesu zahtev, odnosno da li pravo na isplatu neisplaćene penzije može da zastari.

Odgovor je ohrabrujući – ovo pravo ne zastareva.

To znači da naslednici mogu i nakon više godina da pokrenu postupak, pod uslovom da imaju odgovarajuću dokumentaciju. Ipak, iz praktičnih razloga, uvek je bolje da se postupak ne odlaže.

Najbolje je podneti zahtev što pre nakon što rešenje o nasleđivanju postane pravosnažno, savetuju iz Fonda PIO.

Važno je pomenuti i pravo na naknadu pogrebnih troško va. Lice koje je snosilo troškove sahrane ima pravo da od Fonda zatraži naknadu, uz dostavljanje računa i podataka o isplati. Sve je češća praksa da pogrebne agencije ponude da same naplate ovaj iznos od Fonda, pa se račun odmah umanjuje, što mnogim porodicama značajno olakšava organizaciju u tim teškim trenucima. Posebnu pažnju zaslužuje i pravo na porodičnu penziju. Iako se često pominje u istom kontekstu, važno je razumeti da ono nema veze sa nasleđivanjem.

Pravo na porodičnu penziju ostvaruje se po posebnim uslovima propisanim zakonom, bez obzira na to ko je naslednik. Tako se može desiti da neko lice nasledi deo imovine, ali nema pravo na porodičnu penziju, i obrnuto. I ovde je došlo do važne izmene od 2024. godine. Pošto se penzija preminulom sada isplaćuje za ceo mesec, pravo na porodičnu penziju počinje od prvog dana narednog meseca. Na primer, ako je penzioner preminuo u julu, njemu pripada cela penzija za taj mesec, a članovi porodice stiču pravo na porodičnu penziju od 1. avgusta. Postupak ostvarivanja prava nakon smrti penzionera nije preterano složen, ali zahteva da se ispoštuje određena procedura.

Najvažnije je da se blagovremeno proveri da li je Fond obavešten o smrti, da se pribavi potvrda o neisplaćenim iznosima i da se nakon završetka ostavinskog postupka podnese zahtev za isplatu. U slučaju da je penzioner koristio i inostranu penziju, sve navedeno odnosi se i na inostrane nosioce osiguranja kojima se članovi porodice obraćaju po pravilu – neposredno.

Iako je gubitak bliske osobe uvek težak, dobro je znati da sistem ipak predviđa načine da se prava ostvare i da novac koji je pripadao preminulom ne ostane neiskorišćen. Uz malo strpljenja i tačne informacije, porodice mogu bez većih problema da prođu kroz ceo postupak i ostvare ono što im po zakonu pripada, navodi se u zvaničnom glasilu Fonda PIO.

BONUS VIDEO