Ukrajinska mornarica je koristila švedske protivbrodske rakete RBS 15 u napadu 6. aprila na rusku platformu Sivaš, samopodiznu dizalicu koja se nalazi oko 60 do 80 kilometara severozapadno od obale Krima. To je otkriveno u zvaničnoj vojnoj izjavi Kijeva, koja je prvi put direktno povezala taj napad sa upotrebom švedskog sistema.

Ukrajinska mornarica je ranije objavila video-snimak koji prikazuje noćno lansiranje dve rakete sa mobilnog obalskog sistema. Upravo je taj snimak privukao posebnu pažnju, jer je tokom faze pojačanja rakete jasno zabeležen dvostruki izduvni oblak, karakteristika koja se vezuje upravo za RBS 15.

Pored toga, sam mobilni obalski sistem na snimku izgledao je veoma slično lanseru RBS 15 postavljenom na kamionsku šasiju finske proizvodnje Sisu, što je dodatno pojačalo uverenje da se radi o švedskom protivbrodskom kompleksu.

Ko je isporučio rakete i kada su stigle?

Za sada nije poznato kada su rakete RBS 15 tačno isporučene Ukrajini, niti ko ih je tačno predao. To pitanje ostaje otvoreno, posebno zato što raketu u različitim varijantama koriste Finska, Švedska, Nemačka, Hrvatska i Poljska, dok mobilne obalske sisteme koriste Finska, Hrvatska i Švedska.

Raketu je razvila švedska kompanija Saab Bofors Dynamics još tokom osamdesetih godina, a od tada je proizvedeno više verzija ovog sistema. Zbog toga se sada postavlja pitanje ne samo ko je isporučio rakete Ukrajini, već i koja je tačno varijanta poslata.

"Gungnir" i pitanje verzije rakete

U saopštenju ukrajinske vojske korišćene rakete su nazvane „Gungnir“, što je kodni naziv najnovije verzije sistema, RBS 15 Mk. IV.

Ta verzija raspolaže inercijalnim navigacionim sistemom uz pomoć GPS-a sa visokom otpornošću na ometanje, kao i aktivnim radarskim tragačem J-opsega. Domet joj iznosi do 300 kilometara, a može se lansirati sa kopna, iz vazduha ili sa mora. Do sada je tu verziju kupila samo Švedska.

Ipak, postoji i druga mogućnost. Nije isključeno da je naziv „Gungnir“ u ukrajinskom saopštenju upotrebljen netačno, odnosno da je korišćen kao širi ili neprecizan termin za raketu RBS 15SF-3, finsko-švedsku modernizaciju finske verzije Mk. IISF, čiji domet prelazi 100 kilometara.

Upravo zbog toga ostaje otvoreno pitanje da li je Ukrajina zaista dobila najnoviju verziju rakete ili je naziv u saopštenju korišćen slobodnije nego što to formalna klasifikacija nalaže.

Švedska i ranije nije uvek javno otkrivala sve detalje svoje vojne pomoći Ukrajini. U takvim slučajevima najčešće se kao razlog navode bezbednosna pitanja ili potreba da se sačuva element iznenađenja. U tom okviru i ova isporuka, ako se zaista radi o tajnom paketu pomoći, uklapa se u već viđen obrazac.

Ukrajina već proizvodi sličnu protivbrodsku raketu, R-360 Neptun. Osim toga, već je dobila i američke protivbrodske rakete Harpun od Sjedinjenih Država, Danske, Holandije i drugih saveznika.

Na toj osnovi, RBS 15 ne donosi potpuno novu sposobnost u ukrajinski arsenal, ali širi postojeći raketni paket i povećava raznovrsnost sredstava kojima raspolaže ukrajinska strana. To znači da Ukrajina ne dobija potpuno novu kategoriju oružja, već dodatni sloj u okviru već postojećih protivbrodskih kapaciteta.

Napad na Sivaš kao prvi jasan trag?

Napad na platformu Sivaš sada se pojavljuje kao prvi jasan trag koji povezuje ukrajinske snage sa ovim švedskim sistemom. Video noćnog lansiranja, karakterističan dvostruki izduvni oblak i oblik mobilnog lansera otvorili su pitanje tajne isporuke koje do tog trenutka nije bilo javno potvrđeno.

Zbog toga se ceo slučaj više ne svodi samo na jedan udar na ruski objekat u Crnom moru, već i na otkrivanje novog elementa u ukrajinskom arsenalu, švedskih protivbrodskih raketa RBS 15, koje su, po svemu sudeći, već uvedene u operativnu upotrebu.

(Oružje online)

BONUS VIDEO