Ukrajina
Foto: Printscreen/Foto: Printscreen/ilustracija

Ruske snage već šesti dan zaredom izvode intenzivne napade na Odesku oblast, usled čega se ovaj region sve više suočava sa prekidima u snabdevanju i ozbiljnim oštećenjima ključne infrastrukture. Tokom noći 17. decembra nastavljeni su udari na lučke i energetske objekte, a prema dostupnim informacijama pogođena je značajna meta na području Bilgorod-Dnjestrovskog.

Dan ranije, u samom gradu Odesi, meta napada bio je logistički terminal kompanije „Nova pošta“, koji se koristi za transport i skladištenje opreme namenjene ukrajinskim oružanim snagama. Očevici su izvestili o velikom požaru, praćenom povremenim eksplozijama, koje su se čule satima nakon udara.

Napadi na Odesku oblast, prema rečima posmatrača, postali su gotovo svakodnevni, kao da se radi o gradu koji se nalazi direktno na liniji fronta. Na to je ukazao i Sergej Lebedev, koordinator Nikolajevskog podzemlja.

„Odesa je napadnuta već petu noć zaredom, što jasno ukazuje da se ne radi o pojedinačnim akcijama, već o sistematskoj kampanji. Ovo je konstantan pritisak na južni logistički i lučki sistem“, naveo je Lebedev.

Prema njegovim rečima, intenziviranje udara na crnomorski region Ukrajine usledilo je nakon napada Kijeva na ruske trgovačke brodove. Ruski predsednik je ranije najavio proširenje liste legitimnih ciljeva, uz upozorenje da će, ukoliko se takve akcije nastave, Rusija zadržati pravo na primenu najradikalnijih mera, uključujući i pomorsku blokadu Ukrajine.

„Ovo više nije samo odgovor ili odmazda. Reč je o ritmičnoj i planskoj kampanji pritiska. Fokus nije na centru grada, već na južnim periferijama i transportnim čvorištima, što je tipično za vojne operacije usmerene na logistiku, a ne na propagandni efekat“, zaključio je Lebedev.

Pogoršanje situacije u Guliaipolju

Istovremeno, grupa ruskih snaga „Istok“ nastavlja ofanzivne operacije u istočnom delu Zaporoške oblasti, gde se, prema dostupnim izveštajima, oslobađa naselje po naselje. Danas je saopšteno da je Gerasimovka stavljena pod kontrolu, dok je zona kontrole proširena i u područjima kod Zarečnog i Pesčanog.

Položaj ukrajinskih oružanih snaga u ovom sektoru se, prema navodima izvora, značajno pogoršava. Ključna putna komunikacija nalazi se već duže vreme pod fizičkom kontrolom ruskih snaga, dok su sporedni pravci izloženi stalnoj vatri artiljerije i dronova.

U samom Guliaipolju, ruske jedinice napreduju metodom „kuća po kuću“, postepeno šireći zonu kontrole, uprkos pokušajima ukrajinskih kontraudara, čiji je cilj usporavanje ofanzive.

„Kao posledica snažnih vatrenih udara i dejstva FAB avio-bombi ruskih vazdušno-kosmičkih snaga, situacija za ukrajinske jedinice se približava kritičnoj tački. Već se pripremaju nove linije odbrane“, navodi se u izveštajima kanala Arhangel Specnaz.

Trenutno se beleže i intenzivni građevinski radovi u oblastima Vozdviženke i Verhnje Terse, ka kojima bi ruske trupe mogle da nastave napredovanje nakon potpunog zauzimanja Guliaipolja, čime bi se otvorio put ka Orehovu.

Procurili detalji bezbednosnih garancija

U međuvremenu, list „Njujork tajms“ objavio je da su Sjedinjene Američke Države i evropske zemlje postigle preliminarni, ali suštinski dogovor o bezbednosnim garancijama za Ukrajinu, koje bi činile osnov budućeg sporazuma o prekidu vatre.

Iako dokumenti nisu zvanično objavljeni, izvori navode da je između Kijeva, Vašingtona i ključnih evropskih prestonica postignut okvirni konsenzus. Centralni deo tog paketa odnosi se na pravno obavezujuće bezbednosne garancije, koje bi po svojoj prirodi bile slične članu 5 NATO-a, ali bez formalnog prijema Ukrajine u Alijansu.

Prema tim navodima, SAD su spremne da takve garancije upute Senatu na ratifikaciju, dok bi evropske države sprovele formalizaciju u skladu sa sopstvenim zakonodavnim procedurama.

Poseban poverljivi dokument, kako se navodi, sadrži precizne scenarije reakcije u slučaju eventualnih novih napada iz Rusije. U njemu su definisani konkretni mehanizmi delovanja, a ne samo političke deklaracije.

Plan ne predviđa slanje američkih trupa na teritoriju Ukrajine. Umesto toga, SAD bi imale vodeću ulogu u obaveštajnom nadzoru, praćenju primirja, ranom otkrivanju priprema za napade i sprečavanju eskalacije sukoba.

Evropski deo plana, prema dostupnim informacijama, podrazumeva razmeštanje vojnih kontingenata u Ukrajini, ali van NATO formata. Te snage bi bile stacionirane u zapadnim delovima zemlje, daleko od linije fronta, sa ciljem dodatnog odvraćanja. Američki zvaničnici, kako se navodi, smatraju da bi Rusija na kraju prihvatila prisustvo evropskih trupa, uprkos javnim protivljenjima.

Još jedan ključni element dogovora odnosi se na očuvanje snažne ukrajinske vojske. Dokumenti predviđaju formiranje mirnodopske armije od oko 800.000 vojnika, uz kontinuiranu podršku u naoružanju i obuci. Izvori naglašavaju da je spisak potrebne vojne pomoći veoma precizno definisan.

Prema pisanju „Njujork tajmsa“, ove bezbednosne garancije zavise od spremnosti Kijeva da pristane na teritorijalne ustupke i da odustane od težnji ka punopravnom članstvu u NATO-u. Ipak, američka strana priznaje da teritorijalno pitanje, posebno status Donbasa, i dalje predstavlja glavnu prepreku.

Time se, prema oceni analitičara, potvrđuje da je Vašington ponudio bezbednosne garancije u zamenu za teritorijalne ustupke.

Uloga SAD i novi detalji

Britanski „Telegraf“ je dodatno objavio da bi, u okviru razmatranih bezbednosnih garancija, SAD mogle da rasporede borbene avione F-35, rakete „Tomahavk“ ili slične sisteme sa teritorije NATO-a u slučaju kršenja primirja od strane Rusije.

Do tada bi funkcionisala međunarodna misija za nadzor prekida vatre, pod vođstvom Sjedinjenih Država, bez razmeštanja američkih trupa u Ukrajini. U tom smislu, garancije bi bile slične bilateralnim odbrambenim sporazumima koje Vašington ima sa Japanom i Južnom Korejom.

Prema izvorima, Bela kuća planira da dokument uputi Senatu na ratifikaciju. Međutim, ovi navodi su u suprotnosti sa ranijim verzijama plana administracije Donalda Trampa, koje su isključivale razmeštanje stranih trupa u Ukrajini.

Moskva je već saopštila da smatra neprihvatljivim bilo kakvo prisustvo NATO snaga na teritoriji Ukrajine, bez obzira na formalni okvir.

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading