Sociolog Instituta za evropske studije Marija Marsenić ocenila je da najnoviji rezultati popisa stanovništva pokazuju da tzv. Kosovo prati širi evropski trend depopulacije, dok su glavni razlozi za odlazak stanovništva ekonomske prilike, nizak životni standard i osećaj neizvesnosti među mladima.

„Jedan od glavnih problema i uzroka zbog čega je demografski pejzaž na tzv. Kosovu ovakav, jesu svakako migracije, odnosno veliki odlazak mladog, radnog, sposobnog stanovništva sa ove teritorije. Te emigracije su uzrokovane najčešće ekonomskim faktorima, niskim nivoom životnog standarda, velikom stopom nezaposlenosti i generalno velikim ekonomskim neprilikama. Ali, još jedan veoma važan faktor zbog kojeg mladi napuštaju ovu teritoriju je svakako izuzetno loša i neizvesna bezbednost. Dakle, vlada jedno opšte stanje neizvesnosti na ovoj teritoriji, pa je to razlog zbog čega se mladi masovno iseljavaju“, izjavila je Marsenić za Kosovo onlajn.

Govoreći o podacima koji pokazuju da je broj stanovnika starijih od 65 godina na Kosovu značajno porastao u odnosu na prethodni popis, Marsenić upozorava da bi takav trend mogao da izazove ozbiljne posledice.

„Najveće od tih posladica su svakako ekonomske. Videćemo da će se u narednom periodu dešavati veliki pritisci na penzione fondove i zdravstvene sisteme. Takođe, ovaj veliki odlazak mladog, radno sposobnog stanovništva će uticati na manjak radne snage na tržištu rada“, smatra Marsenić.

Ona dodaje da bi odlazak visokoobrazovanih i stručnih kadrova mogao dodatno da oslabi razvoj i investicije.

„Doći će i do manjka investicija i razvoja, a samim tim i opšteg pada nivoa životnog kvaliteta i životnog standarda“, upozorava ovaj stručnjak.

Marsenić ističe da depopulacija nije problem samo Kosova, već širi evropski fenomen.

„Mi svedočimo trendu depopulacije, i to ne samo na takozvanom Kosovu, već i u čitavoj Evropi. To je opšti trend“, naglašava.

Komentarišući rezultate poslednjeg popisa, ona navodi da je tzv. Kosovo izgubilo gotovo 200.000 stanovnika.

„To je jedan čitav grad poput Prištine“, precizira.

Pored pada broja stanovnika, sve je izraženiji i proces starenja populacije, pa je broj starijih građana značajno povećan u odnosu na 2011. godinu.

„Razlozi za to su različiti. To mogu biti ekonomski, politički, socijalni i kulturni faktori“, naglašava Marsenić.

Kako objašnjava, na rast udela starijeg stanovništva utiču duži životni vek, napredak medicine i bolji pristup zdravstvenoj zaštiti.

Istovremeno, niža stopa nataliteta povezuje se sa većim učešćem žena na tržištu rada i dužim obrazovanjem mladih.