Vladimir Putin
Foto: Printscreen/Printscreen


U septembru 2024. godine, Rusija je napravila značajne promene u svojoj nuklearnoj doktrini, potez koji je izazvao zabrinutost i pitanja o strateškim namerama zemlje. Vreme ovih promena, koje su se poklopile sa odobrenjem američkih interkontinentalnih raketa za gađanje vojnih objekata unutar ruske teritorije, dodalo je novi sloj kompleksnosti u tekućem sukobu u Ukrajini. "Potpis" predsednika Vladimira Putina na revidiranu doktrinu, zajedno sa odobrenjem američke vojne podrške za Ukrajinu, postavilo je pozornicu za potencijalno ključnu fazu u sukobu.

Revidirana nuklearna doktrina naglašava Rusiju pravo da koristi nuklearno oružje kao odgovor na kritične pretnje njenom suverenitetu ili teritorijalnoj celovitosti, što je odstupanje od prethodnih kriterijuma koji su se fokusirali na "preživljavanje države". Ovaj pomak izazvao je rasprave o potencijalnim scenarijima koji bi mogli naterati Rusiju da posegne za nuklearnim sposobnostima, posebno u kontekstu tekućeg sukoba u Ukrajini.

Značajna promena je proširene okolnosti pod kojima bi Rusija mogla razmotriti upotrebu nuklearnog oružja, uključujući napad konvencionalnim oružjem od strane države koja nema nuklearno oružje, uz podršku nuklearno naoružanog saveznika. Ovo je izazvalo pitanja o specifičnim regionalnim dinamikama, posebno u vezi sa Ukrajinom i Belorusijom, i implikacijama za širi bezbednosni pejzaž.

Razvijajuća situacija u Ukrajini, uključujući intenzivirane vojne akcije i uključenost spoljnih sila, dodala je osećaj hitnosti i kompleksnosti sukobu. Strateški proračuni iza revidirane nuklearne doktrine Rusije i njen potencijalni uticaj na dinamiku sukoba postali su predmeti intenzivnog ispitivanja i analize.

Odredbe doktrine o korišćenju nuklearnog oružja kao odgovor na pretnje ruskim vojnim formacijama i objektima van svoje teritorije privukle su pažnju na situaciju u Belorusiji, gde je Rusija rasporedila deo svojih nuklearnih snaga. Ovo je podstaklo diskusije o povezanosti bezbednosnih dinamika u regionu i potencijalnim posledicama za tekući sukob u Ukrajini.

Analitičari i stručnjaci su ponudili različite procene Putinovog strateškog računanja u svetlu revidirane nuklearne doktrine. Dok neki smatraju naglašavanje nuklearnih sposobnosti kao sredstvo zastrašivanja i način da se osigura povoljno pozicioniranje u potencijalnim pregovorima, drugi su postavili pitanja o izvodljivosti i verodostojnosti pozivanja na nuklearne pretnje u kontekstu sukoba u Ukrajini.

Kompleksnosti oko primene revidirane doktrine u specifičnim regionalnim scenarijima, kao što je status Krima i spornih teritorija u Ukrajini, istakle su složenu međusobnu vezu između vojne strategije, teritorijalnih sporova i nuklearnog odvraćanja.

Odgovor međunarodne zajednice na revidiranu rusku nuklearnu doktrinu karakterisao je miks zabrinutosti, strateškog preusmeravanja i diplomatskog angažovanja. Implikacije doktrine za šire regionalne bezbednosne dinamike, uključujući potencijalne efekte prelivanja i upravljanje strateškim rizicima, podstakle su ponovnu procenu postojećih bezbednosnih okvira i planiranja za slučajeve hitnosti.

Perspektiva proširenog uloga nuklearnog oružja u regionalnim sukobima, posebno u kontekstu sukoba u Ukrajini, izazvala je zabrinutosti o dinamici eskalacije i potencijalnim odjekama za globalnu stabilnost. Kao takva, razvijajuća situacija je istakla imperativ održavanja dijaloga, smanjenja rizika i mehanizama upravljanja krizama kako bi se adresirale kompleksnosti nuklearnog odvraćanja u savremenim bezbednosnim okruženjima.

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading