U Vašingtonu se ozbiljno kuva nova podela unutar NATO-a – i to po meri Donalda Trampa. Bela kuća, prema navodima više diplomatskih izvora, radi na internoj listi saveznika, gde će jasno biti razdvojeni oni „poslušni“ i oni koji to nisu. U fokusu su države koje nisu želele da podrže američku vojnu operaciju protiv Irana, što je dodatno zaoštrilo odnose unutar alijanse.

Ovaj plan razvijan je uoči nedavne posete generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea Vašingtonu, a predstavlja još jedan signal da Tramp više ne želi da trpi, kako vidi, „nepošten odnos“ unutar saveza. Poruka je jasna – ko ne stoji uz Ameriku kada je najteže, može da očekuje posledice.

Podela kakva se ne pamti

Američka administracija je, prema tvrdnjama tri evropska diplomate i jednog visokog zvaničnika Pentagona, već krenula u detaljnu analizu svake članice NATO-a. Posmatra se koliko koja država doprinosi, koliko ulaže u odbranu, ali i koliko je politički lojalna Vašingtonu.

Na osnovu toga, zemlje će biti razvrstane u kategorije – praktično na „dobre“ i „loše“.

Ovakav potez dolazi u trenutku kada su odnosi unutar NATO-a već ozbiljno uzdrmani, i to upravo zbog Trampovih ranijih izjava i poteza – od ideje o preuzimanju Grenlanda, pa do otvorenih pretnji da bi SAD mogle potpuno da se povuku iz alijanse.

Sličan koncept najavio je još prošlog decembra ministar odbrane Pit Hegset, koji je jasno poručio da će „uzorni saveznici“ biti nagrađeni.

– Saveznici koji ulažu više i pokazuju veću odgovornost, poput Izraela, Južne Koreje, Poljske, baltičkih država, pa sve više i Nemačke, imaće posebnu podršku SAD – rekao je tada.

Istovremeno je upozorio da oni koji ne ispunjavaju svoje obaveze neće proći bez posledica.

Jedan evropski diplomata sada tvrdi da nova lista iz Bele kuće direktno prati tu logiku.

– Postoji dokument koji praktično deli saveznike na dobre i loše. Sve ukazuje da se razmišlja upravo u tom pravcu – rekao je on.

Kazne još u magli

Iako je ideja već razrađena, konkretne mere još nisu jasno definisane. U administraciji vlada oprez, a detalji se drže podalje od javnosti.

– Deluje da ni sami nemaju potpuno razrađen plan kako da kazne „neposlušne“ – kaže drugi evropski zvaničnik.

Jedna od opcija koja se razmatra jeste premeštanje američkih trupa iz pojedinih evropskih zemalja. Međutim, čak i oni koji podržavaju tu ideju priznaju da bi takav potez bio komplikovan i skup.

– Ako pomeramo trupe, u suštini kažnjavamo i sebe – upozorava isti izvor.

Realno gledano, trupe bi morale da se premeštaju iz jedne evropske zemlje u drugu, što zahteva ogromna logistička sredstva i vreme.

Ko bi mogao da profitira

Iako konačna lista još nije poznata, neke zemlje već se izdvajaju kao potencijalni „miljenici“ Vašingtona.

Poljska i Rumunija su među glavnim kandidatima da profitiraju iz cele priče. Obe države imaju dobre odnose sa Trampom i otvoreno podržavaju američku politiku.

Poljska već finansira gotovo sve troškove za oko 10.000 američkih vojnika na svojoj teritoriji, dok je Rumunija dodatno ojačala svoju vazduhoplovnu bazu Mihail Kogalničanu, koja sada ima kapacitet za prijem još većeg broja američkih snaga.

Ta baza već igra važnu ulogu u operacijama na Bliskom istoku, uključujući i akcije povezane sa Iranom.

Bes zbog Irana

Iz Bele kuće više ne kriju nezadovoljstvo ponašanjem pojedinih saveznika.

Portparolka Ana Keli jasno je poručila da SAD nisu dobile podršku kakvu su očekivale tokom operacije protiv Irana.

– Sjedinjene Države su uvek bile uz svoje saveznike, ali mnoge od tih zemalja nisu stale uz nas tokom operacije „Epski bes“ – rekla je ona.

Dodala je da će Vašington to zapamtiti.

– Predsednik Tramp je jasno rekao šta misli o toj nepravdi i Amerika neće zaboraviti kako su se pojedini ponašali – naglasila je.

Ova nova podela omogućila bi Trampu da jasno razdvoji zemlje koje su pomagale – poput onih koje su ustupile baze ili logistiku – od onih koje su odbile saradnju.

Dok su Velika Britanija, Francuska i Španija oklevale ili odbijale američke zahteve, neke druge države, poput Rumunije i Bugarske, tiho su pružale podršku.

Pobuna u Americi

Ipak, Trampova ideja nailazi na otpor čak i unutar SAD.

Na Kapitol Hilu već se čuju glasovi upozorenja da ovakav pristup može ozbiljno da ugrozi odnose sa saveznicima.

Republikanski senator Rodžer Viker otvoreno je kritikovao takvu retoriku.

– Nije dobro kada američki lideri potcenjuju i omalovažavaju sopstvene saveze – rekao je on.

Dodao je da SAD imaju ogromne političke, strateške i moralne koristi od saradnje sa NATO partnerima.

“Zaglibili ste se”

Dodatnu kritiku uputili su i bivši zvaničnici iz Evrope.

Džoel Linainmaki, koji je učestvovao u procesu ulaska Finske u NATO, smatra da Tramp trenutno ima mnogo veće probleme.

– Administracija je već zaglibila u situaciju koju sama ne može lako da reši – rekao je on.

Prema njegovim rečima, otvaranje novog konflikta sa evropskim saveznicima u trenutku dok traje rat dodatno bi zakomplikovalo situaciju.

– Teško da imaju kapacitet da istovremeno vode još jedan sukob, i to sa sopstvenim partnerima – zaključio je.